Na današnji dan, 02. februara, dogodilo se:

1509. - Portugalci su pod komandom Fransiska de Almejde uništili muslimansku flotu tokom bitke u Indijskom okeanu, u blizini grada Diu na sjeverozapadu Indije, poslije čega su uspostavili kontrolu u vodama oko indijskog potkontinenta.

1536. - Španski istraživač Pedro de Mendosa na ušću rijeke La Plata u Atlantski okean osnovao grad Buenos Ajres, nakon 1880. glavni grad Argentine.

1556. - U jednoj od najvećih katastrofa u istoriji čovječanstva zemljotres je opustošio kineske provincije Šansi, Šaanhsi i Henan - poginulo je više od 850.000 ljudi i zbrisano je s lica zemlje nekoliko stotina naselja.

1594. - Umro italijanski kompozitor Đovani Pjerluiđi da Palestrina, jedan od najznačajnijih predstavnika polifone renesansne muzike. Živio je u periodu rimokatoličke protivreformacije, pa su njegova djela obilježena konzervativnim pristupom crkvenoj muzici. Komponovao je djela velike izražajnosti, dubokih osjećanja, klasične mirnoće, široke i dijatonske melodike - više od sto misa, oko 250 duhovnih i svjetovnih moteta, madrigale. Djela: "Misa pape Marcela", "Stabat Mater".

1709. - Škotski mornar Aleksander Selkrejg, poznat kao Aleksander Selkirk, izbavljen je s pustog pacifičkog ostrva, na koje je 1704. prispio poslije brodoloma. Njegova priča je inspirisala Danijela Defoa da napiše roman "Robinson Kruso".

1801. - Britanski parlament održao prvu sjednicu kojoj su prisustvovali i irski predstavnici.

1848. - Meksiko i SAD u gradu Gvadelupe Idalgo sklopili mir poslije dvogodišnjeg rata. Poraženi Meksiko je morao, uz naknadu od 15 miliona dolara, da preda Teksas, Novi Meksiko, Arizonu i Kaliforniju, ukupno više od milion i po kvadratnih kilometara.

1879. - Umro bugarski pisac i revolucionar Ljuben Stojčev Karavelov, koji je ostavio trag i u srpskoj literaturi. U Beograd je došao 1867, povezao se s Ujedinjenom omladinom srpskom i sa Svetozarom Markovićem se borio protiv sentimentalizma i romantizma i za realizam u književnosti. U tom duhu je na srpskom jeziku pisao kritičke članke i pripovijetke iz beogradskog života. Zalagao se za stvaranje južnoslovenske federacije, skupljao je dobrovoljce i borio se 1876. u srpsko-turskom ratu. Djela: "Je li kriva sudbina?", "Kaznio je Bog", "Gorka sudbina", "Iz mrtvog doma", "Soka", "Bugari starog kova".

1895. - Umro srpski pisac Ljubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u 19. vijeku sa širokim evropskim obrazovanjem, čiji su putopisi znatno prevazišli literaturu tog vremena. Od Dositeja Obradovića je prihvatio kult nauke i razuma, a od romantičara vjeru u ljudski progres. Djela: putopisi "Pisma iz Italije", "Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Švajcarske", "O Crnogorcima".

1898. - Rođen srpski vajar Sreten Stojanović, rektor Umjetničke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. U mladosti je pripadao srpskoj revolucionarnoj omladini u Bosni. Unio je svježinu i raznolikost u srpsku plastiku u prvoj polovini 20. vijeka, sigurno je vladao i kompozicijom i monumentalnom skulpturom. Djela: reljefi "Ogrlice", "Uteha", monumentalna skulpura "Rob", portreti "Moj otac", "Nikola Vujić", "Umetnikova kći", spomenici na Fruškoj gori, u Podgorici, Grahovu, rodnom Prijedoru. Knjige: "Biste", "O umetnosti i umetnicima".

1901. - Rođen američki violinista porijeklom ruski Jevrejin Jaša Hajfec, jedan od najvećih virtuoza na tom instrumentu. Priređivao je koncerte od djetinjstva, a internacionalnu karijeru je počeo 1912. Pisao je kadence za violinske koncerte i transkribovao kompozicije starih i savremenih majstora. Naročito je cijenjen zbog čistog i melodičnog tona i visoko razvijene tehnike sviranja.

1904. - Rođen ruski pilot Valerij Pavlovič Čkalov, koji se proslavio mnogim poduhvatima, uključujući prelijetanje Sjevernog pola. Ostvario je 1937. prvi let preko najsjevernije tačke Zemlje bez spuštanja, preletjevši avionom "An-25" za 64 časa i 25 minuta razdaljinu od 12.000 kilometara od Moskve do američkog grada Vankuver kod Portlanda, što je bio svjetski rekord. Amerikanci su mu u Vankuveru, u čast tog senzacionalnog leta, podigli spomenik i posvetili muzej. Isprobavajući novi tip lovačkog aviona, poginuo je u decembru 1938.

1908. - Umro srpski pisac Milovan Glišić, jedan od začetnika realizma u srpskoj književnosti. Studirao je u Beogradu tehniku i filozofiju, zatim uređivao novine i bavio se pozorišnom dramaturgijom. Napisao je tridesetak pripovijedaka, dvije komedije i prevodio je s francuskog i ruskog jezika, uključujući "Rat i mir" Lava Tolstoja. Opisivao je život srbijanskog sela pritisnutog birokratijom i zelenašima. Djela: pripovijetke "Glava šećera, "Roga", "Redak zver", "Šilo za ognjilo", "Prva brazda", pozorišni komad "Dva cvancika", komedija "Podvala".

1924. - Umro srpski pisac Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama "Ostajte ovdje", "Emina", "Veče na školju". Pripadao je mostarskom krugu oko književnog lista "Zora", koji je pokrenuo s Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem. U Mostaru je osnovao Srpsko pjevačko društvo "Gusle". U vrijeme aneksione krize, izazvane 1908. austrougarskom okupacijom Bosne i Hercegovine, izbjegao je u Italiju, zatim je bio poslanik u Bosanskom saboru. U Prvom svjetskom ratu austrougarske vlasti su ga hapsile kao istaknutog srpskog nacionalistu. U početku je bio pod uticajem srpskih pjesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanović - Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pjesnički izraz, karakterističan po elegičnim motivima i rodoljubivim temama. Njegovi stihovi su muzikalni, a pjesme osjećajne, pune ljubavi za nacionalno i socijalno potlačene, s jakim revoltom protiv tiranije. Prevodio je s njemačkog i češkog jezika. Ostala djela: drame "Hasanaginica", "U magli", prevod "Lirskog intermeca" Hajnriha Hajnea.

1943. - Potpunim slomom Nijemaca završena Staljingradska bitka, ključna za ishod Drugog svjetskog rata, kojom su konačno pokopani snovi nacističke Njemačke o munjevitom ratu. U bitki, koja je trajala od juna 1942, učestvovalo je više od dva miliona vojnika na obje strane, 20.000 topova, 2.000 tenkova i isto toliko aviona.

1964. - Umro srpski pisac, kritičar i prevodilac Milan Bogdanović, profesor Beogradskog univerziteta, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Uređivao je list "Republika" i časopise "Danas", "Srpski književni glasnik", "Književne novine". Bio je upravnik Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu i Narodnog pozorišta u Beogradu i predavač na Filozofskom fakultetu i Fakultetu likovnih umjetnosti. Cjelokupna njegova djela su objavljena u pet knjiga, pod nazivom "Stari i novi".

1978. - Dvojica sovjetskih kosmonauta sa svemirskog broda "Saljut" su u otvorenom svemiru, prvi put u istoriji kosmičkih letova, obavila operaciju dopune goriva.

1986. - U kneževini Lihtenštajn žene prvi put glasale na parlamentarnim izborima.

1990. - Južnoafrički predsjednik Ferdinand de Klerk ukinuo zabranu Afričkog nacionalnog kongresa Nelsona Mendele. 

1994. - Sekretar Forin ofisa Daglas Herd izjavio u Vašingtonu da je London spreman da pruži uslovnu podršku eventualnim vazdušnim udarima NATO-a u Bosni, ali se, prije svega, zalaže da sve tri zaraćene strane mirnim putem dođu do rješenja krize, u čemu bi SAD trebalo da odigraju aktivniju ulogu.

1995. - Lideri Izraela, Jordana, Egipta i PLO prvi put se okupili zajedno da bi na sastanku u Kairu iznašli mirovno rješenje i podržali izraelsko-palestinski sporazum.

1996. - Umro američki filmski glumac, režiser i baletski igrač Džin Keli, jedna od najznačajnijih figura u istoriji mjuzikla. Briljantno je spojio klasični balet s modernim igračkim senzibilitetom. Filmovi: "Amerikanac u Parizu", "Ples na kiši", "Gusar", "U grad!", "Poziv na igru", "Helo, Doli!".

1998. - Pad filipinskog putničkog aviona "DC-9" na jugu Filipina nije preživio niko od 104 putnika i članova posade. 

2004. - Transparensi internešnel BiH pokrenuo besplatnu telefonsku liniju, na koju građani anonimno mogu da prijave slučajeve korupcije i kriminala.

2004. - Koordinacioni centar za Kosovo i Metohiju zauzeo stav da zaposleni u srpskim institucijama na Kosmetu ne prihvate inicijativu UNMIK-a i privremenih institucija samouprave za potpisivanje bilo kakvih ugovora.

2007. - Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik kompanije "Njeftegazinkor" iz sistema "Zarubežnjeft" Vladimir Ivanovič Kušnjarev potpisali Ugovor o prodaji Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča i banjalučkog "Petrola" - za 121,1 milion evra.