Dan crvenih haljina počeo se obilježavati u Sjedinjenim Američkim Državama 2002. godine kako bi se podigla svijest žena o važnosti prevencije moždanog udara.

Ovaj dan obilježava se prvog petka u februaru, a simbol kampanje je crvena haljina - haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.

Kampanja ima za cilj da ohrabri žene da se brinu o svom zdravlju jer je većinu bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi podstaći stručnjake u zdravstvu na posebnu pažnju na moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.

Kako smanjiti rizik od moždanog udara
Na većinu faktora rizika moždanog udara možemo uticati sami - zdravim stilom života, promjenom prehrane i redovnom fizičkom aktivnošću te aktivnošću mozga.

Ako uz redovnu fizičku aktivnost i zdravu prehranu odlazimo na sistematske preglede kojima preveniramo ili kontrolišemo bolest koja može imati kao posljedicu moždani udar, učinili smo puno da izbjegnemo jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji - moždani udar.

Otkrivanjem, uklanjanjem i modifikovanjem faktora rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara. Redovno mjerenje krvnog pritiska, vrijednosti šećera u krvi, vrijednosti svih frakcija holesterola te triglicerida, kao i procjena srčane funkcije, otkrivaju svladava li organizam uredno zahtjeve svakodnevice. Treba spomenuti i važnost prestanka pušenja, redovnu tjelesnu aktivnost, adekvatno nošenje sa stresom i vježbanje moždanih funkcija, tzv. brain fitness.

Mediteranska ishrana
Potrebno je preći na zdrav način ishrane u kojoj dominiraju nezasićene masti: ulja, pogotovo maslinovo, mnogo voća i povrća, namirnice bogate neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe. Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska ishrana.

Pušenje i alkohol
U cilju prevencije moždanog udara treba prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Ali, pet godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača. Alkoholna pića treba konzumirati umjereno.

Tjelesna težina i liječenje
Prekomjernu tjelesnu težinu treba smanjiti jer je dokazano da je pretilost faktor rizika za nastanak moždanog udara, kao i tjelesna neaktivnost. Svakako je potrebno liječiti prateće bolesti: povišen krvni pritisak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje arterija... Važno je da se bolesnici pridržavaju uputstva doktora u liječenju od navedenih bolesti.

Fizička aktivnost
Posljednjih je godina dokazano da tjelesna aktivnost, oko 30 minuta svakog dana, doprinosi smanjenju rizika nastanka moždanog udara. Tjelesna aktivnost dovodi do povećanja količine neuropeptida koji omogućuje bolje funkcionisanje moždanih funkcija i smanjuje rizik nastanka depresije. Tjelesna aktivnost održava zdravu srčanu funkciju, te tako pozitivno djeluje i na uredno održavanje moždane cirkulacije. Kada se govori o tjelesnoj aktivnosti, to nije vježbanje u teretani, nego može biti hodanje, plivanje, ples...

Smanjenje stresa
Ključ zdravlja mozga je adekvatno nošenje sa stresom. Treba nastojati da naše reakcije na stres ne budu burne, da se previše ne trošimo jer tako samo škodimo svom zdravlju, a u suštini ništa bitno ne možemo promijeniti. Preporučuju se metode opuštanja, slušanje muzike, druženje s prijateljima, boravak u prirodi i slično.

Vježbe za mozak
Ne smijemo pustiti mozak da se ulijeni, da se samo bavi rutinom i ne rješava nove zadatke. Da se to ne bi dogodilo, treba ga stalno vježbati dajući mu nove zadatke kao što su rješavanje enigmatskih zadataka, križaljki, rebusa, sudoku križaljki, igranje šaha te sticanje novih znanja, učenje novih jezika...