Direktor Instituta za biohemiju (IBC2) u Frankfurtu Ivan Đikić izjavio je danas da je naučni tim tog instituta uspio da isprati kako se ljudske ćelije mijenjaju nakon infekcije korona virusom i da su otkrili jedinjenja koja su usporila ili zaustavila razmnožavanje virusa.

– Kultura otvorenosti, ulaganja u tehnologije i podsticanja kreativnosti naučnika, kao i bliska saradnja biohemičara i virusologa doprinijeli su ovom uspjehu. Projekt je započeo prije samo tri mjeseca i već je podstakao nove terapijske pristupe protiv KOVID-19 – rekao je Đikić, prenijela je zagrebačka N1 TV.

Tim biohemičara i virusologa na Univerzitetu Gete u Frankfurtu testirao je niz jedinjenja u laboratorijskim modelima, a dobijeni rezultati omogućuju da se potraga za aktivnom supstancom suzi na mali broj već odobrenih lijekova.

Među otkrivenim koji djeluju na sprečavanje širenja virusa su i dvije nove potencijalne terapijske strategije za tretmane KOVID-19, poput lijeka koji blokira metabolizam nukleinskih kiselina samog korona virusa (ribavirin) na kojem su klinička ispitivanja već započeta.

Drugi potencijalni lijek djeluje na metabolizam ugljenohidrata u ljudskim ćelijama, jer je pokazano da 2DG (2-deoksi-D-glukoza) blokiraju glikolizu, važan metabolički put u širenju korona virusa.

Američka firma Moleculin Biotech posjeduje potencijalni lijek koji se zove WP1122, a djeluje slično kao 2DG. Najavili su pripremu kliničkog ispitivanja na osnovu rezultata iz Frankfurta.

– Zahvaljujući tehnologiji mePROD koju smo razvili na IBC2 bili smo po prvi put u mogućnosti da pratimo ćelijske promene nakon infekcije SARS-CoV-2. Činjenica da naši nalazi sada mogu podstaći dalja istraživanja u svrhu razvoja lijekova, definitivno je veliki pomak – rekao je šef laboratorije na IBC2 Kristijan Munh.

Profesor Jindrih Cinatl sa Instituta za medicinsku virusologiju objasnio je da je uspješna upotreba supstanci koje su komponente već odobrenih lijekova izvrsna prilika u borbi protiv korona virusa.

– Te su tvari već dobro okarakterisane, a znamo kako ih pacijenti tolerišu. U trci s vremenom naš rad sada može dati važan doprinos koji pravci obećavaju najbrži uspjeh – rekao je ovaj profesor.