Ekstremne vremenske i prirodne katastrofe, sve češće klimatske promjene i uništavanje ekosistema postaju glavne teme današnjice. Na nedavno održanom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koji okuplja najveće svjetske moćnike, jedno od ključnih pitanja je bila ekološka održivost.

Tom prilikom američki predsjednik Donald Tramp usprotivio se klimatskim "prorocima strašnog suda" te pozvao ljude da ne prihvate "apokaliptična predviđanja".

Svijet je osudio njegovu izjavu s obzirom na to da su klimatske promjene i te kako vidljive. Ne osvrćući se na svijet, iste takve primjere imamo unutar Bosne i Hercegovine, gdje je Sarajevo gotovo mjesec dana bilo na prvom mjestu najzagađenijih gradova na svijetu.

U glavnom gradu BiH indeks kvaliteta vazduha je u pojedinim trenucima iznosio  više od 400. Zbog toga je okarakterisan kao otrovan.

Sve ovo se održava i na ekosistem, a životinje trpe radi nemarnosti ljudi.

Stoga obraduje vijest da je otkrivena nova vrsta ptice za faunu Srbije na Dunavu kod Banoštora, u blizini parka prirode Begečka jama protekle sedmice.

Dr Dražen Kotrošan, predsjednik Ornitološkog društva "Naše ptice" sa sjedištem u Sarajevu, ispričao je za "Nezavisne" da se u konkretnom slučaju radi o žutokljunom morskom gnjurcu (Gavia adamsii) koja se inače gnijezdi u Sjevernoj Americi i Sjevernoj Aziji, a tokom zimovanja se zadržava u priobalnim dijelovima sjevernih mora. U Evropi se rijetko pojavljuju, tj. nalazi su veoma rijetki.

"Radi se o veoma rijetkoj vrsti koja se u Evropi susreće ponekad zimi, a nikad se ne gnijezdi. Teoretski, mogućnost da neku pojedinačnu jedinku žutokljunog morskog gnjurca zabilježimo nekada tokom zime postoji. S druge strane, osim u slučaju drastičnih promjena u prirodi gniježđenje nije realno", ispričao je Kotrošan.

Prema njegovim riječima, svaka promjena u životnoj sredini mora uticati i na ptice i  njihov kvalitet života. Bilo da stradaju njihova staništa ili da one obolijevaju ili na neki indirektan način (smanjenje izvora prehrane i sl.), to djeluje na njihove aktivnosti.

"Posljednji popis koji smo uradili 2017. godine u BiH govori da su od 1888. do tada zabilježene 344 vrste. Tokom zadnje dvije godine imamo nekoliko novih vrsta za našu ornitofaunu pa je taj broj blizu 350. Neke od vrsta su stanarice, druge opet redovno bilježimo tokom seobe i zimovanja, a treću grupu čine rijetki nalazi poput ovog u Srbiji. Nažalost, ima i vrsta koje već odavno nismo zabilježili kod nas", objasnio je Kotrošan.

Klimatske promjene, uništavanje životnog staništa, krivolov, ilegalna trgovina, trovanje, stradanje od električnih instalacija i objekata dovode do istrebljivanja određenih vrsta ptica. 

"Promjene u brojnosti pojedinih vrsta su prisutne. Imamo primjere lešinara koji su nestali kao gnjezdarice krajem prošlog stoljeća i danas se samo rijetko bilježe tokom preleta. S druge strane, pojedine vrste kao grlica, veliki tetrijeb, prepelica su u opadanju po pitanju brojnosti. Problem predstavlja što nemamo razvijen odgovarajući sistem za praćenje brojnosti. A kvaliteta podataka je takva da onemogućava dobre analize za pojedine vrste", naglasio je Kotrošan.

Kako ističu iz bh. ornitološkog društva, postoji mnogo toga što bi trebalo učiniti kako bi se spasilo izumiranje ptica, ali prije svega je poštovanje zakonskih odredaba i usklađivanje zakona (posebno onih vezanih uz lovstvo) sa standardima EU i međunarodnim direktivama o pticama i staništima.

"Istovremeno potreban je bolji rad inspekcija, policije i lovočuvarskih službi kako bi se spriječili krivolov i druge nelegalne pojave. Posebna priča je podizanje svijesti i uključivanje što više nas, osobito mladih, u akcije zaštite ptica i njihovog staništa", dodao je Kotrošan.

Popis ptica u BiH:

Sve do 2003. godine i osnivanja Ornitološkog društva "Naše ptice" ornitologija u BiH se istorijski bazirala na po jednog ornitologa profesionalca i pokojeg ornitogila - posmatrača ptica. Zbog toga je broj novootkrivenih vrsta do 2003. u odnosu na prvi period istraživanja Otmara Reisera 1888-1915 bio mali.

Kada je urađena revizija popisa ptica BiH 2009, broj istorijski zabilježenih vrsta bio je 329. Sada je ta brojka blizu 350 vrsta, što znači da je na popis u zadnjih 10 godina stavljeno 20 novih vrsta.

U 2019. tokom prstenovanja ptica na Hutovom blatu od septembra do oktobra zabilježene su dvije nove vrste - poljski trstenjak (Acrocephalus agricola) i azijski zviždak (Phylloscopus inornatus), a još jedna vrsta - egipatski ibis  (Threskiornis melanocephalus) zabilježena je na Livanjskom polju.