.jpg)
U državnim kalendarima Kraljevine Srbije za 1903, 1906. i 1911. i dalje su se mogli vidjeti stari srpski nazivi...
Prošlo je 100 godina od kako je Srbija potpuno izbacila stare srpske nazive mjeseci zajedno sa julijanskim kalendarom, da bi ih većina našeg naroda u međuvremenu potpuno zaboravila.
Vjerovatno ste čuli za hrvatski prosinac ili travanj, ali ne za naš koložeg ili derikož, iako su u pitanju nazivi zajedničkog staroslovenskog porijekla.
Međutim, ovo nije antička istorija, pa su se tako, u državnim kalendarima Kraljevine Srbije za 1903, 1906. i 1911. i dalje mogli vidjeti stari srpski nazivi pored novih, latinskih.
Štaviše, početkom 19. vijeka u Srbiji su u upotrebi još uvijek bili i staroslovenski nazivi bliski onima koje danas koriste Hrvati. O ovome svjedoče i zapisi u „Srpskom rječniku” koje je načinio čuveni Vuk Karadžić koji je, početkom 19. vijeka, unio ove nazive kao „stare srpske nazive za mjesece”.
Ako ste se ikada zapitali kako se na srpskom kaže januar ili februar odgovor potražite u ovom spisku, koji pored staroslovenskih sadrži i srpska narodna imena.
Staroslovenski – srpski nazivi: Sečanj, Ljuti, Suhi, Berezozol, Traven, Izok, Červen, Zarev, Rujen, Listopad, Gruden i Studen.
Srpski narodni nazivi: Koložeg, Sečko, Derikož, Lažitrava, Cvetanj, Trešnjar, Žetvar, Gumnik, Grozdober, Šumopad, Studen i Koledar.
Šta Vi mislite o ovome?