Medicinska istraživanja pokazuju da višnja obiluje antioksidativnim i antiupalnim dejstvima, zbog čega je korisna u sprečavanju srčanih oboljenja, artritisa i kancera. Upravo u ovo vrijeme dozrijeva, te je šteta ne iskoristiti je za jelo, sok, slatko od višanja ili liker.

Zbog svojstava koja posjeduje višnju zovu plemenitim voćem. A da je plemenita znali su narodi još prije dva i po milenijuma, kada su počeli i da je uzgajaju. Višnja je počela da se uzgaja na prostorima Turske i Grčke, gdje je uveliko vladala trešnja. Ovaj podatak je važan jer je višnja i nastala ukrštanjem već kultivisane domaće slatke trešnje sa divljim kiselim vrstama. Narodna medicina je preporučuje u vidu odvara protiv grčeva i bolova u mišićima. Odvar se pravi tako što se kilogram višanja prelije sa sedam-osam litara prokuvane pa ohlađene ili destilovane vode. Zatim se sve zagrijava do ključanja i oko 20 minuta kuva na toj temperaturi uz češće miješanje. Poslije kuvanja vreo sadržaj se procijedi, uz blago presovanje višanja na cjedilu. Isparena voda tokom kuvanja nadoknadi se dodavanjem destilovane, ostavi kraće vrijeme da se staloži i pije umjesto vode.

Jača kapilare
Višnja sadrži biljni pigment koji predstavlja moćan antioksidans u prevenciji srčanih oboljenja i tumora. Izuzetno je bogata ugljenim hidratima i glukozom, a predstavlja i pravu riznicu kalijuma. Zbog sadržaja vinske, jabučne i limunske kiseline, djeluju osvježavajuće na organizam. Mineral kobalt utiče na smanjivanje krvnog pritiska, jačanje krvnih sudova, a posebno kapilara. Sastojak kumarin, koji višnja takođe posjeduje, ima sposobnost da smanjuje gustinu krvi, zbog čega su višnje dobre u prevenciji arterioskleroze i malokrvnosti.

Prija dijabetičarima
Zbog zanemarivih količina šećera redovno konzumiranje višanja sprečava pojavu dijabetesa, tvrde naučnici. Pokazala se korisnom i u liječenju poremećaja pamćenja, a ukoliko želite da se oslobodite tegoba u zglobovima i kostima dovoljno je popiti čašu soka. Naučnici su izračunali da čaša soka od višnje mijenja jedan aspirin. Njeno blagotvorno dejstvo na zglobove i kosti objašnjava se time što ona svojim sastavom smanjuje količinu mokraćne kiseline, glavnog krivca za tegobe u koštano- zglobnom sistemu.

Sok od višanja
Sastojci
3 kg višanja
1,5 l vode
3 kesice limuntosa
šećer (onoliko kilograma koliko dobijete iscijeđenog soka)
Priprema:
Višnje očistiti od peteljki i oprati pod jakim mlazom vode. Staviti u veliku šerpu ili plastičnu posudu pa ih posuti limuntosom i dodati vodu. Dobro ih izgnječiti rukama, da se svaka košpica odvoji od mesa. Ostaviti višnje da prenoće, 24 sata. Zatim procijediti kroz veliku cjediljku ili gazu. Izmjeriti dobijenu količinu soka pa dodati istu količinu šećera (koliko litara soka - toliko kilograma šećera). Ostaviti još 24 sata, uz povremeno miješanje da se šećer istopi. Pasterizovati flaše u zagrijanoj rerni i u tople usuti pripremljen sok. Čuvati na suvom i tamnom mjestu i iskoristiti unutar tri mjeseca.