Najstariji fermentirani napitak dolazi iz Kine. Tamo se Chateau Jiahu, kako su ga nazvali naučnici, pio prije 9000 godina. Glavni sastojci tog pića su plodovi gloga, kinesko divlje grožđe, riža i med…

Ljudska žeđ za alkoholom i opijanjem vjerojatno svoje korijene ima u paleolitu te je bila jako važna u razvijanju jezika, umjetnosti i religije, tvrdi naučnik Patrick McGovern.

Arheolog smatra da ljudi nisu počeli uzgajati voće i povrće primarno zbog hrane nego da bi mogli praviti alkohol. Od fragmenata taloga na posuđu tim ovog naučnika izvukao je uzorke i rekreirao niz alkoholnih napitaka koje su trošili ljudi u dalekoj prošlosti.

Midas Touch je piće koje su rekreirali na osnovu uzorka iz grobova u Turskoj starih 2700 godina. Kaže da to piće okusom može proći kao vino, pivo ili kao medica. Pravi se od meda, ječmenog slada, bijelog grožđa i šafrana.

Najstariji fermentirani napitak dolazi iz Kine, kaže McGovern. Tamo se Chateau Jiahu,  kako su ga nazvali naučnici, pio prije 9000 godina. Glavni sastojci tog pića su plodovi gloga, kinesko divlje grožđe, riža i med.

Theobroma se pila u Hondurasu prije 3400 godina. Piće je tamnocrvene boje, pravi se od meda, čilija i kukuruza, a jedan od sastojaka je i kakao. Takođe, po tome je najstariji čokoladni napitak koji su ljudi konzumirali.

Alkohol se pio na područjima najstarijih civilizacija. Stari Etruščani prije 2800 godina pili su piće na bazi ječmenog slada i pšenice. Sadržavao je i lješnjak, šipak, kesten, med, djetelinu, a kuhali su ga u bronzi.

U Skandinaviji su se, otkrile su analize posuđa starog 3500 godina, grijali napitkom od pšenice, brusnice, meda, zobi i breskve.

Kako bi otkrio koji sastojci su se koristili za koji napitak, McGovern je pristupao dugim i kompleksnim analizama no kaže, ipak je urodilo plodom, piše Daily Mail.

„Naš je osnovni cilj bio pronaći što je više moguće sastojaka i na osnovu toga pokušati rekreirati alkoholni napitak. I, evo, uspjeli smo“, kaže McGovern koji je o svemu napisao i knjigu, a skraćenu verziju studije objavilo je nekoliko naučnih časopisa.

Smatra da ljudski organizam sam od davnih dana traži alkohol. Njegova hipoteza je da ljudi u ustima imaju enzime koji odvajaju molekule etanola jednako kao što u slini postoje enzimi koji izdvajaju šećer. Kaže da ljudi nisu jedini u evoluciji ‘kojima je suđeno’ da piju alkohol. I majmuni su pili tekućinu iz fermentiranog voća, kaže ovaj američki naučnik.