Švajcarske vlasti poručuju svojim građanima da pripreme svijeće. Slična alarmantna upozorenja i pozivi na štednju mogu se čuti i u Austriji, ali i Njemačkoj. Gase čak i uličnu rasvjetu, te izdaju preporuke za kupovinu ćebadi za predstojeću zimu.

Kakva je situacija u Srpskoj, da li je naš sistem stabilan, imaju li građani razloga za strah?

Prema riječima generalnog direktora “Elektroprivrede Srpske” Luke Petrovića odgovor je negativan, jer je Republika Srpska energetski nezavisna i ima dovoljno struje za domaće potrebe.- Evropa je u velikom u problemu. Vjerujem da će nakon udara na građane to uskoro na svoj koži osjetiti i evropska privreda. Kada je u pitanju Srpska ona je u daleko povoljnijem položaju. Mi smo energetski nezavisni. Da bi tako i ostalo treba da nastavimo sa izgradnjom novih proizvodnih kapaciteta, prije svega iz obnovljivih izvora – istakao je Petrović u razgovoru za “Glas Srpske”.

GLAS: Možete li napraviti poređenje cijena struje kod nas s onim u regionu, ali i Evropi?

PETROVIĆ: Jedan megavat sat struje na svjetskim berzama trenutno košta oko 480 evra. Kod nas je ona daleko jeftinija i za domaćinstva iznosi 22,5 evra i 53 za privredu po jednom megavat satu. Znači značajno manje. Imamo najjeftiniju struju u Evropi i regionu. Što se tiče cijena struje u okruženju svjedoci smo da se one povećaju čak šestomjesečno, pa čak i tromjesečno. Primjera radi, cijena jednog megavata u Sloveniji za domaćinstva iznosi oko 220 evra, u Njemačkoj od 270 do 350. Struja je značajno skuplja i u Srbiji, ali i FBiH. Građani koji žive na prostoru Herceg-Bosne imaju struju skuplju za 100 odsto od one koju plaćaju domaćinstava u Srpskoj. Tako je i u drugom dijelu FBiH. Kada je u pitanju Hrvatska, struja je tamo skuplja za 170 procenata.

GLAS: Nedavno ste istakli kako se cijena struje neće značajnije kod nas mijenjati do 2025. godine kada će sve biti na bazi tržišnog poslovanja.

PETROVIĆ: Investicioni ciklus koji smo pokrenuli će nam sigurno omogućiti da i u narednom periodu ne dođe do značajnog povećanja cijena. Stvorićemo novi višak koji ne samo da će otplaćivati sebe, već će stvarati i dodatni prihod ERS. To znači da nećemo imati potrebu da dodatno uzimamo novac građanima Srpske. To je naša velika prednost. Vjerujem da ćemo nakon 2025. godine imati već na mreži prvu solarnu elektranu u Srpskoj, ali i mini solarne elektrane koje će biti postavljene na krovovima domaćinstava. To bi trebalo biti oko novih 380 gigavat sati električne energije godišnje. Naravno tu je i vjetropark u Berkovićima, ali HE “Bistrica” i “Dabar”.

GLAS: S obzirom da se sve više građana grije na struju, koliko to utiče na povećanje potrošnje?

PETROVIĆ: Struja je postala najjeftiniji energent. Već smo primijetili da postoji jedan trend da sve više naših građana prelazi na grijanje strujom, tako da i ove zime možemo očekivati da dođe do povećanja potrošnje. Zbog tog trenda potrošnja je u proteklom periodu povećana za negdje oko dva odsto. Nije mnogo, ali ako gledamo dugoročno to za deset godina može biti 20 odsto. Znači moramo nastaviti da pravimo što više proizvodnih kapaciteta. Navešću jedan primjer. Prije par godina za povrat uloženog novca u neki objekat trebalo je od osam godina do 18 godina. Danas za to, zbog rasta cijene struje, koja sigurno neće padati ni u narednom periodu, potrebno od tri godine do osam godina. Zato je toliko velika pomama investitora za novim koncesijama, jer struja postaje glavni resurs 21. vijeka, pogotovo ona dobijena iz obnovljivih izvora energije. Mislim da Srpska nije u potpunosti iskoristila sve svoje potencijale. Ali, isto tako, mogu poručiti da će ERS učiniti sve da to i promijeni. Ubijeđen sam da je pred nama decenija koju će obilježiti gradnja velikog broja energetskih objekata u Srpskoj.

GLAS: Kako bi se riješili zavisnosti od Rusije EU planira uložiti 240 milijardi evra u izgradnju balkanske prenosne mreže. Šta to znači za nas?

PETROVIĆ: Postojeći prenosni kapaciteti u Evropi su prilično popunjeni. U BiH, baš i nisu, za razliku od recimo Srbije. Takođe, svjedoci smo da će Evropa vapiti za energentima, pogotovo zbog navika građana i jake privrede. Kako nastoje da se dugoročno udalje od Rusije to znači će morati kupovati struju, pogotovo onu dobijenu iz obnovljivih izvora energije. Zato i ne čudi ova njihova odluka, da izdvoji toliki novac.

GLAS: ERS je nedavno donijela odluku da subvencioniše građane koji se odluče da na krovovima svojih kuća ugrade solarne panele.

PETROVIĆ: Oni koji žele biti dio ovog strateškog projekta trebalo bi da odu na šalter preduzeća koja se bave distribucijom struje u svojoj lokalnoj zajednici. Tu će biti upoznati sa svim detaljima te koja dokumenta bi trebalo da donesu. Nije to ništa posebno. Svi oni koji se odluče da ugrade ove panele na svoje kuće ostvariće velike uštede za svoja domaćinstva u narednih 25 godina. To nije mašta, već realnost koju nudimo. Moram naglasiti da će prioritet imati ona domaćinstva sa manjim primanjima. Nakon što zaprimimo sve zahtjeve i obradimo ih, podvući ćemo crtu i saopštiti kojih 50.000 domaćinstava u Srpskoj “prolazi”. Želja nam je da popunimo tu brojku. Krajnji cilj jeste to da građani dobiju solarne panele iz kojih će dobijati struju za svoje potrebe. Mi ćemo višak preuzimati, a vraćati kada im bude potrebno. Recimo u zimskom periodu. To je sistem prozumjera, odnosno potrošač-kupac. Na ovaj način građani će imati sigurno snabdijevanje. Da pojasnim dodatno, građani koji se odluče na ovaj korak će u narednih 25 godina, ako se odgovorno ponašaju, dobijati račune na kojima će pisati “nula”. Ako potroše do 20 odsto više od 12-mjesečnog prosjeka, takođe neće plaćati ništa. U slučaju da pređu tu granicu, plaćaće samo tu razliku i to po cijenama koje tada budu na našem tržištu. Građani u stvari plaćaju samo postrojenje koje se ugrađuje. Period otplate je 10 godina. Moram naglasiti i da će ovim projektom biti obuhvaćene i zajednice etažnih vlasnika, bolnice, vodovodi.

GLAS: Koliko je za stvaranje dodatne energetske nezavisnosti i stabilnosti značajna gradnja HE “Dabar” i “Bistrica”?

PETROVIĆ: Izuzetno važno. HE “Dabar” i “Bistrica” će značajno doprinijeti učvršćivanju naše energetske stabilnosti. S druge strane, možemo vidjeti da su mnoge zemlje već primorane da uvoze određene količine struje. I to nije bio veliki problem kada je ta cijena bila 60 evra na tržištu. Sada je ona 500 evra. Francuska je čak za prvi kvartal 2023. godine najavila cijene od 975 evra. Znači očigledno je da će doći do još značajnije energetske krize i da će troškovi zemljama koje uvoze struju drastično skočiti. Zamislite samo, ako je neka zemlja do sada uvozila struju u vrijednosti 100 miliona evra, ona će sada morati za to izdvojiti više od milijardu evra. Zbog toga će mnoge zemlje ostati bez tog investicionog zamaha. S druge strane, ovo je naša velika šansa.

Zelena agenda

GLAS: EU godinama zbog klimatskih promjena insistira na dekarbonizaciji. Gdje smo mi tu?

PETROVIĆ: Smatram da je bio neopravdan taj pritisak na neke zemlje, pa i nas. To je imalo smisla, ali samo u onim zemljama u kojima je udio dobijene struje iz takozvanih prljavih izvora drastično rastao. Istina, klimatske promjene su sve veće. Sve je više i sušnih perioda. Nema više jeseni, ni proljeća. To sve utiče i na proizvodnju električne energije. Vidimo da sa vodostajima imaju problema države kroz koje protiču neke od najvećih rijeka. Slažem se da je neophodno izvršiti ovaj proces, ali ne preko leđa malih. Srpska gotovo ispunjava sve uslove zelene agende i nema razloga da budemo tema broj jedan. Mi ćemo i dalje fokus držati na gradnji obnovljivih izvora energije.

Arbitražni postupak

GLAS: Da li očekujete da konačno bude odblokiran projekat “Buk Bijela”?

PETROVIĆ: Što se tiče izgradnje HE “Buk Bijela” ne mogu da shvatim sve te opstrukcije koje prate ovaj projekat. Naši prijatelji iz FBiH su primijetili da smo brži u razvoju, pa im očigledno smeta ovaj projekat što je van svake pameti. Podsjetio bih da je to projekat koji je započet još 80-tih godina i nema razloga da on stoji. Ali mi ćemo na njemu istrajati. Ne treba zaboraviti da nam je partner u ovom projektu Srbija koja ima mogućnost da pokrene arbitražni postupak pred međunarodnim sudom, te zatraži nadoknadu za izgubljenu dobit. Oni koji zaustavljaju ovaj projekat moraju biti svjesni te činjenice. Nadam se da toga ipak neće doći.