U Republici Srpskoj može se očekivati da se povećanje neoporezivog dijela plate prelije na rast plata u realnom sektoru, a povećanjem najnižih plata lančana reakcija na rast i ostalih plata u privredi, izjavio je danas Srni portparol Privredne komore Srpske Vladimir Blagojević.
 

- S jedne strane to je dobro, jer će se povećanje plata pozitivno odraziti na rast kupovne moći stanovništva, što će uzrokovati povećanu potrošnju - ukazao je Blagojević.

S druge strane, kaže Blagojević, to će predstavljati dodatno opterećenje za privredu, jer povećanje najniže plate dolazi na sredini godine kada preduzeća već imaju potpisane ugovore sa poslovnim partnerima i nemaju mogućnost za promjenu uslova tih ugovora.

- Uz to su privrednici opterećeni i povećanjem cijena sirovina do čega je došlo na tržištu u prethodnom periodu - rekao je Blagojević.

Prema njegovim riječima, privreda je od početka godine nastavila sa pozitivnim trendovima i oporavkom do koga je došlo krajem prošle godine i očekuje se da će se tako i nastaviti, iako je situacija neizvjesna zbog pandemije virusa korona.

Blagojević je ukazao da je važno što je došlo do oporavka domaće privrede na tržištima sa kojima Srpska ima najveći obim spoljnotrgovinske razmjene, kao što je tržište EU.

Kada je riječ o povećanju neoporezivog dijela plata, Blagojević je istakao da Privredna komora Republike Srpske godinama ukazuje na to da se smanjenjem nameta na platu stvara prostor za realno povećanje plata radnika.

On je dodao da bi bilo dobro da se vrati ukupan iznos poreza i doprinosa na plate na nivo od prije izbijanja svjetske ekonomske krize 2008. godine.

- Tada je taj iznos povećan na 60 odsto, a njegovim vraćanjem na 52 odsto, koliko je bio prije krize, stvorio bi se realan osnov za povećanje plata u privredi - naglasio je Blagojević.

Usvajanjem seta zakona o platama u Narodnoj Skupštini Republike Srpske, povećana je najniža plata u Srpskoj na 540 KM, a povećanjem neoporezivog dijela plate, ne oporezuje se 700 KM plate.

Osim toga, povećane su plate u zdravstvu za šest odsto, a radnicima u obrazovanju, kulturi, pravosuđu i policiji pet odsto.