Za tri godine, otkako je počeo proboj 12 kilometara glavnog dovodnog tunela za Hidro -elektranu Dabar, prokopano je nešto više od sedam i po kilometara tunelske cijevi. Za dovršetak prve elektrane u sistemu "Gornji horizonti", u toku je postupak javne nabavke, poslije čega bi trebalo da bude poznato ime firme-partnera, koja bi finansijski i građevinski dovršila projekat.
Rokovi, tehničke specifičnosti objekta i sastav tla, zahtijevaju rad u tri smjene. Dvjesta pedeset radnika, u tri smjene, dnevno prokopa od 12 do 15 metara složenog geološkog materijala. Iako je period godine sušan, podzemne vode su konstantne.
- Imamo problem na pojedinim dijelovima, na napadnim mjestima 2 i 3, zbog podzemnih voda, koje prave problem pri iskopu tunela - ističe Nebojša Vujović, vodeći građevinski inženjer.
Izgradnja dovodnog tunela, kapitalnog objekta buduće elektrane, koštaće jednu četvrtinu ukupne vrijednosti projekta. Iskop se obavlja iz četiri pravca.
Od napadnog mjesta "vodostan" do pristupnog tunela Straževica, preostalo je manje od tri kilometra. Izvođači radova se nadaju da će tunel, u toj dionici, biti prokopan do juna naredne godine.
Na tih osam kilometara potom će uslijediti izrada betonske obloge. Uporedna aktinost je i eksproprijacija devetsto hektara zemljišta, u okviru koje će biti iseljeno šesnaest domaćinstava. Najveća je u Republici Srpskoj, i koštaće više od četeredeset miliona maraka.
-Taj proces provodimo selektovano, dirigovano. Prioritet su zone za izgradnju brane "Pošćenje", mašinska zgrada i kanal kroz Dabarsko polje, zone koje su neophodne za dobijanje građevinskih dozvola - napominje Željko Zubac, v.d. direktora HE Dabar.
Zubac je potvrdio da je u toku postupak javne nabavke za odabir partnera, koji bi finansirao i izgradio preostale objekte HE Dabar. Ime izabrane kompanije trebalo bi da bude uskoro poznato.
- Tu se radi o svjetski poznatim kineskim kompanijama, koje su zainteresovane da obezbijede sredstva i izgrade elektranu po svjetskim standardima u što kraćem roku, i puste u rad - dodao je Zubac.
U projekat HE Dabar, Hidroelektrane na Trebišnjici, kao osnivač, uložile su više od stotinu miliona maraka.
Šta Vi mislite o ovome?