.jpg)
Hercegovački pčelari podvukli su "slatku" liniju pod ovogodišnje medobranje – godina je, kažu, bila iznad prosjeka. Već petnaest godina, a što je zavisilo i od lokacije pčelinjaka, nisu imali prinose dvadeset do trideset pet kilograma meda po pčelinjem društvu. Cijenu ne namjeravaju da mijenjaju.
Zoran Vučinić kaže da je zadovoljan prinosom meda, iako je, kao i većina pčelara, očekivao bolju jesenju pašu. Počeo je pčelariti od dječačkog uzrasta, a stigao do solidno uređenog pčelinjaka, osnovnog izvora prihoda za porodicu.
Veći pčelari prinose meda mjere u tonama. Najbitnije je dobro uskladištiti med, do vrmena prodaje. Ionako, polovinu zarađenog novca uložiće u pčelinjake. Cijena ostaje osamnaest maraka po kilogramu.
Nema tačnih podataka, ali, procjenjuje se da je, na području Trebinja, više od stotinu šezdeset pčelara, članova Udruženja, sakupilo više od četiristo tona meda.
"Sigurno je da u početku neće biti lako, ali nijedan kilogram meda, pa ni kod pčelara koji su imali pet-šest tona, nije ostao... Preporučujem da pčelari ne žure sa prodajom", kaže predsjednik Udruženja pčelara "Leotar" Trebinje Obrad Ninković.
Osim prodajom "na pragu", kao najsigurnijim načinom za kupca i pčelara, veće količine meda završiće i na pijačnim tezgama van regije. U borbi za opstanak pčelarstva, tvrde pčelari, lakše se izboriti sa varoom, najtežim napasnikom pčela, nego sa patvorenim medom i nakupcima. To zahtijeva stalno prisustvo inspekcijskih organa.
Šta Vi mislite o ovome?