U Sjedinjenim Američkim Državama će danas biti održani predsjednički izbori na kojima će 225 miliona Amerikanaca sa pravom glasa odlučivati između demokratskog kandidata Hilari Klinton i republikanskog Donalda Trampa.

Mediji ocjenjuju, pozivajući se na ankete, da izbori nikad nisu bili neizvjesniji, a najnovija anketa koju su sproveli "Blumberg" i institut za istraživanje javnog mnjenja "Selzer&Co" pokazuje da je Klintonova u vođstvu za tri procentna poena u odnosu na Trampa.

To istraživanje je pokazalo da Klintonova uživa naklonost 44 odsto ispitanika, dok ih je Trampu naklonjeno 41 odsto.

Među ostalim kandidatima, libertarijanski kandidat Geri Džonson ima podršku četiri odsto ispitanika, za dva odsto više nego kandidatkinja Zelene stranke Džil Stajn.

Predizbornu kampanju obilježila je bespoštedna borba dvoje kandidata i stalne međusobne optužbe za nesposobnost, ali i afera ponovnog otvaranja istraga FBI-ja protiv Klintonove zbog sporne upotrebe privatnog i-mejla u službene svrhe.

Federalni istražni biro je samo 36 sati uoči predsjedničkih izbora u SAD uklonio prijetnju koja je lebdjela nad kandidatom demokrata Hilari Klinton, objavivši da nije počinila krivično dijelo koristeći privatni server za imejl poruke dok je bila državni sekretar i da joj ne prijeti optužnica.

Ovim je FBI pojačao šanse Hilari Klinton uoči izbora na kojima glasači treba da odluče da li će ona biti prva žena predsjednik SAD, ocjenjuje Blumberg.

Izborni štab Hilari Klinton saopštio je sinoć da su zadovoljni što je "razriješeno pitanje" oko spornih mejlova kandidatkinje demokrata na predsjedničkim izborima u SAD.

Kampanju su obilježile i Trampove sporne izjave o ženama, izbjeglicama, kao i skandal u vezi sa tim da li je izbjegavao plaćanje poreza, ali i tvrdnje da Rusija pokušava da utiče na ishod izbora.

Predizborna kampanja pomno je praćena širom svijeta, uključujući zemlje Balkana, koje najviše zanima šta će dolazak Klintonove ili Trampa na vlast značiti za ovaj region.

Inače, glasa se u jednom krugu u svakoj od 50 američkih saveznih država i gradu Vašingtonu. Pobjeda u pojedinoj državi određuje kako će glasati članovi Elektorskog (izbornog) kolegijuma, tijela koje zapravo bira predsjednika SAD-a. Kolegijum ima 538 članova.

Savezne države su u izbornom kolegijumu zastupljene srazmerno broju stanovnika. Kalifornija kao najmnogoljudnija američka država ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38), Njujork i Florida (po 29). Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delavera, Vajominga ili Montane imaju samo po tri elektora.

Članovi izbornog kolegijuma biraju predsjednika i potpredsjednika 19. decembra, ali to je uglavnom formalnost, prenose mediji.

Pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, apsolutnu većinu od 538. Uz dva izuzetka u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, nezavisno kojom razlikom, osvaja sve njene elektore.

Izuzeci su Nebraska i Mejn koji elektore dijele srazmjerno broju osvojenih glasova. Taj sistem onemogućava kandidatima trećih stranaka da se domognu Bijele kuće.

Neke države tradicionalno glasaju za demokrate, druge su za republikance, zbog čega se kandidati u kampanjama fokusiraju na onih desetak država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu - među njima su najvažnije one sa najvećim brojem elektora poput Floride (29), Pensilvanije (20) i Ohaja (18).

Amerikanci 8. novembra biraju i novi saziv Predstavničkog doma Kongresa i trećinu saziva Senata. Dvanaest od 50 američkih država u utorak će birati nove guvernere.