Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Dragan Bogdanić najavljuje da će Fond zdravstvenog osiguranja finansirati 26 novih zdravstvenih usluga, koje će osiguranicima biti dostupne u zdravstvenim ustanovama Srpske.

Bogdanić u intervjuu Srni navodi da se zbog tih usluga pacijenti, sada, uglavnom, upućuju na liječenje van Republike Srpske.

Ministar ističe da je u planu izgradnja bolnice u Doboju i nada se da će taj projekat početi u 2018. godini po principu "ključ u ruke".

"Zdravstveni sistem Republike Srpske odgovara svim zahtjevima - te je do decembra 2017. godine, kroz kapitalne investicije, u zdravstvo Srpske uloženo oko 50 miliona KM", naglašava Bogdanić.

On napominje da je uvođenje novih usluga u prethodnim godinama doprinijelo znatnom smanjenju upućivanja za liječenje van Republike Srpske, koje je nekada koristilo i po 20.000 osiguranika godišnje, a da je sada taj broj tri puta manji.

"U posljednjim godinama, zdravstveni sistem Srpske je `veliko gradilište`, a promijenili smo sliku kako ambulanti porodične medicine, tako i bolnica", ističe Bogdanić.

Od 2006. do 2016. godine kroz realizaciju projekata "Razvojni program Republike Srpske" i "Jačanje zdravstvenog sektora" ukupno je izgrađeno ili rekonstruisano 127 objekata, odnosno 334 ambulante porodične medicine.

Bogdanić precizira da je kroz projekat "Jačanje zdravstvenog sektora" u rekonstrukciju, izgradnju i opremanje medicinskom i nemedicinskom opremom ambulanti porodične medicine u 51 opštini uloženo ukupno 47 miliona KM, te da je u 2017. godini otvoreno na desetine novih ambulanti.

Započeta je gradnja nove bolnice u Istočnom Sarajevu, koja je već izgrađena do krova, a nastavljena je rekonstrukcija i izgradnja Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske. Očekuje se da sve to bude gotovo naredne godine.

"Važno je naglasiti da je projekat izgradnje bolnice u Istočnom Sarajevu specifičan po tome što je projekat `ključ u ruke` koji podrazumijeva ne samo kompletnu igradnju objekta i cjelokupno vanjsko uređenje, nego i potpuno opremanje.

To znači - od sofisticirane medicinske, nemedicinske opreme, namještaja, saniteta, pa doslovno do papuča i pidžama za pacijente", navodi Bogdanić.

Ovu činjenicu, napominje Bogdanić, mnogi zanemaruju kada bez ikakvog osnova kritikuju ugovorenu cijenu projekta i porede ono što je neuporedivo.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Srpske ističe da je posebno zadovoljstvo izazvalo preseljenje Klinike za plućne bolesti na lokaciju Paprikovac, jer se time praktično najavljuje i konačno preseljenje svih hirurških klinika u novo, sjeverno krilo Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.

Bogdanić dodaje da iz Srpske, za sada, nema odlaska vrhunskih ljekara, načelnika klinika i univerzitetskih profesora.

"Cijeli region, pa tako i naš, zahvatio je talas migracija svih profila, a među njima i medicinskih tehničara. To su trendovi koje teško možemo da zaustavimo, ali ono što je važno jeste da ti odlasci, za sada, nisu ugrozili rad nijedne naše zdravstvene ustanove", navodi Bogdanić.

On napominje da se zdravstvo finansira od doprinosa i da nema druge izvore prihoda, te da je za potpunu stabilizaciju, odnosno približnu usklađenost prihoda i rashoda neophodno da budu uvedeni dodatni izvori finansiranja od akciza na duvan i alkohol, a to je odgovornost vlasti na nivou BiH.

"Procjenjuje se da bi u zdravstveni sistem tim putem ušlo oko 50 miliona KM, koliko iznose kompletni godišnji troškovi finansiranja dijalize ili radioterapije ili vrijednost jedne potpuno nove i opremljene bolnice", ističe Bogdanić.

Fond zdravstvenog osiguranja Srpske pokrenuo je inicijativu da se pet odsto iz premije od automobilske odgovornosti direktno izdvaja za zdravstveni sistem, jer Fond u slučaju povreda u saobraćajnim nezgodama u potpunosti finansira liječenje povrijeđenih iz redovnih prihoda.

Bogdanić naglašava da bi Fond po ovom osnovu mogao da ostvari prihod od oko sedam miliona KM godišnje koji bi mogao da bude usmjeren u zdravstveni sistem za kvalitetnije liječenje osiguranika.

"Koliko je apsurdna situacija pokazuje i činjenica da se sada može mnogo brže naplatiti oštećenje na vozilu, nego troškovi koji nastaju za liječenje lica povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama.

Napominjem da se ovdje ne radi ni o kakvoj novoj naknadi za građane, nego želimo da na drugačiji način bude uređeno naplaćivanje te naknade", kaže Bogdanić u intervjuu Srni.