Ono o čemu se šuška već dva mjeseca postalo je zvanično - Jelena Trivić osniva novu stranku pod nazivom Narodni front.

Idemo zajedno u formiranje Narodnog fronta, za bolju, uređeniju, pristojniju Republiku Srpsku. To je naša obaveza prema onima koji su stvarali otadžbinu, ali i prema budućnosti naše djece – poručila je Trivićeva, na svom Fejsbuk profilu.

Time je stavljena tačka na nagađanja da li će napustiti PDP i osnovati svoju stranku, ali ne i na to ko će sve biti dio njenog Narodnog fronta, niti ko sve stoji iza ove političke partije.

Ko će joj se prikloniti?

Predsjednik PDP Branislav Borenović je na vijest da potpredsjednica njegove stranke, Jelena Trivić, formira svoju partiju, reagovao riječima da „svakom novom političkom subjektu, pokretu ili pojedincu, koji će doprinijeti da se ukloni aktuelni režim, želi mnogo sreće“.

Da li će nova opoziciona stranka na tlu Republike Srpske zaista ojačati opoziciju, kako to smatra Borenović, ili će odnos snaga na terenu ostati isti?

Na koje biračko tijelo Trivićeva računa i da li će zbog Narodnog fronta biti „oštećena“ sadašnja opozicija, vlast ili će se novoj stranci prikloniti oni neopredijeljeni?

Politikolog Ana Rajić ističe za "Srpskainfo.com" da je potez Trivićeve bio očekivan, jer je javnost proteklih mjeseci vidjela da je došlo do njenog suštinskog udaljavanja sa PDP-om i nekim ljudima iz vrha te partije.

– Bilo je pitanje modaliteta, na koji će način nastaviti svoje političko djelovanje, ali odavno je bilo jasno da to više neće biti u okviru PDP – kaže Rajićeva za Srpskainfo.

Dodaje da Trivićeva trenutno ima nesumnjiv politički kredibilitet oličen prvenstveno u više od 273.000 glasova birača koji su joj ukazali povjerenje na prethodnim izborima.

– Ako uzmemo u obzir činjenicu da su stranke koje su je kandidovale imale značajno manju podršku u zbiru od Trivićeve, možemo konstatovati da postoji respektabilna podrška njoj i među vladajućim partijama. Ipak, nesumnjivo je da će najveći udarac od formiranja Narodnog fronta pretrpjeti aktuelna opozicija, u prvom redu PDP – tvrdi Rajićeva.

Da li će i u kojoj mjeri Trivićeva zadržati pristalice među vladajućim partijama, te eventualno zadobiti i dodatnu podršku među njima, Rajićeva ističe da će to zavisiti u prvom redu od politika koje će kreirati i zastupati, kao i od ozbiljnosti s kojom će pristupiti formiranju partijske infrastrukture.

– Smatram da naša politička scena vapi za novim licima, prvenstveno mladim, obrazovanim i uspješnim i u tom smislu vidim veliki prostor za takvu jednu priču – zaključuje Rajićeva.

Sličnosti sa Srbijom

Politički analitičar iz Beograda, Cvijetin Milivojević, ističe da ne vjeruje da se baš slučajno namjestilo da se u Republici Srpskoj pravi nova stranka koja nosi sličan naziv kao pokret koji osniva predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

– Napadna je sličnost u imenu, a pomalo i u tajmingu formiranja nečega što se ovdje u Srbiji zove Narodni pokret za državu, a u Republici Srpskoj Narodni front. Dakle, tajming i slično ime ne vjerujem da su slučajnost – ističe Milivojević za Srpskainfo.

Istovremeno, kako dodaje on, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ovih dana za svog savjetnika za regionalna pitanja imenovao Adama Šukala, kojeg je policija Republike Srpske privodila pred posljednje opšte izbore, a razlog je bila „sumnja na uticaj na birače“.

Milivojević ističe da je tokom predizborne kampanje bilo jasno da se Trivićeva u svim svojim izjavama zaklinje na vjernost Aleksandru Vučiću, pa mu stoga ovo formiranje Narodnog fronta baš sada ne liči na slučajnost.

– Sve ovo se, takođe, poklapa sa nekim razmimoilaženjima koja postoje još od izborne kampanje u Srpskoj između Vučićeve stranke SNS i Dodikovog SNSD – kaže Milivojević.

On podsjeća da je, osim Šukala, pred izbore u Republici Srpskoj privođen još jedan član SNS pod sumnjom da „kupuje glasove za opoziciju“.

“Ništa nije slučajno”

Ukoliko se sve ovo uzme u obzir, kako navodi Milivojević, onda se može zaključiti da „iz nekog centra u Beogradu postoji određena vrsta nezadovoljstva na jednoj strani s Dodikom i njegovom vladajućom koalicijom, a na drugoj strani s funkcionisanjem opozicije u Srpskoj“.

– U svemu tome se onda Trivićeva, koja je postigla zavidan rezultat na predsjedničkim izborima u Srpskoj, pojavljuje kao logičan izbor, prije svega, vlasti u Srbiji. Ništa nije slučajno i ništa nije neplanski – smatra Milivojević.

Dodaje da ne zna zbog čega stranka koju Trivićeva osniva nosi naziv Narodni front. To ga, kako kaže Milivojević, podsjeća na nešto što je postojalo u Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji, na prvim izborima koji su bili 1945. godine za ustavotvornu skupštinu. On ističe da se narodni front, po pravilu, organizuje protiv nekoga ili nečega.

– On ima jednu aktivnu ulogu ili s jedne strane da brani od nekoga, na primjer, od upada neprijatelja, ili na drugoj strani da organizuje udar na neprijatelja. To je asocijacija na front. Ne volim previše tu vojničku terminologiju. Ta reminiscencija mi zvuči onako malo i socrealistički, ali pomalo i militaristički – kaže Milivojević.

Dodaje da bi ovakav naziv imao smisla da se formira neki nadstranački narodni front koji bi, na primjer, okupio cijelu opoziciju ili i vlast i opoziciju.

Takvo ime je, podsjeća Milivojević, imala francuska ultradesničarska stranka Marin Le Pen. Riječ je o stranci Nacionalni front (FN), koja je u međuvremenu promijenila ime u Nacionalno okupljanje (RN).

– Možda je ideja vlasti u Srbiji da uz pomoć Jelene Trivić pravi neku vrstu fronta, krovne organizacije u kojoj će biti i neke druge političke organizacije. Isto kao što se sada u Srbiji pokušava napraviti jedan takozvani Narodni pokret za državu koji bi okupio sve one stranke koje su na vlasti, uticajne pojedince i slično. Vidjećemo – zaključuje Cvijetin Milivojević.