Direktor Šumskog gazdinstva Prijedor Saša Bursać najvio je da će ovo gazdinstvo tužiti narodnog poslanika Nebojšu Vukanovića za klevetu i iznošenje neistina.
Naime, Vukanović je na svom jutjub kanalu objavio video snimak pod nazivom “Ekocid i užasna gola sječa šume na Kozari”.

– Najavljujem tužbu protiv Vukanovića. Razumijem da je narod zabrinut i ljudi se pitaju šta je to na društvenim mrežama, ali me jako ljuti što to uzme jedan narodni poslanik i nazove to ekocidom! Ja i ne znam šta je ekocid iako sam završio Šumarski fakultet – istakao je Bursać.

On je dodao da će u ime Šumskog gazdinstva Prijedor tužiti Vukanovića jer se na “spornom snimku” vide stabla koja su posječena u sanitarnoj šteti.

– Neću ga tužiti zbog toga što sam ja kao dijete odrastao u tim šumama, nego ću ga tužiti zato što su 22 visokoobrazovana šumara iz Šumskog gazdinstva bila angažovana na saniranju tih šteta, od njih su dva doktora nauka, pet je magistara šumarskih nauka i 16 je diplomiranih inženjera šumarstva. Zato što je on veći stručnjak od nas svih šumara koji vode Šumsko gazdinstvo Prijedor, zato ću ga tužiti za klevetu i za iznošenje laži – poručio je Bursać.

On je naveo da je poslanik Vukanović, kao i bilo koji drugi građanin, mogao uputiti dopis Javnom preduzeću ili Šumskom gazdinstvu Prijedor i pitati ih šta se desilo.

– I da mu mi napišemo cijeli odgovor i pošaljemo, a ne da daje takvu kvalifikaciju kakvu je dao. Zbog toga svega najvljujem tužbu protiv njega, nije definitivno u redu da on pobija 22 stručnjaka iz oblasti šumarstva samo iz Šumskog gazdinstva, s tim što su dva doktora nauka iz Istraživačko razvojnog i projektnog centra iz Banjaluke došli i decidno rekli šta treba da se uradi sa tim šumskim kulturama -izjavio je on.

Bursać kaže da ova sječa na Kozari nije samovolja Šumskog gazdinstva te da od nje nema ni finansijske dobiti.

– Sijeku se isključivo stabla bora i smrče, znači ništa drugo, radi se o površini od 85 hektara, radi se o čišćenju odnosno saniranju šteta koje su nastale u februaru i martu 2018. godine od snijega i vjetra. Ovo traje dvije godine. Ovo nije nelegalna sječa, tačno je da je gola, čista sječa, međutim sječa urađena po nalogu službe koji su radila dva doktora šumarskih nauka, koji su tačno naložili kako i gdje i na koji način treba uraditi – rekao je on.

Bursać tvrdi da je sve urađeno potpuno po zakonu i da su sječena polomljena, porušena i izvaljana stabla koja nisu mogla preživjeti.

– Moralo se sjeći, ovo je sanitarna sječa, da se ne zarazi ostala šuma, to su četinari, tu ide onaj famozni potkornjak. Sječama se pristupilo, ozbiljnim mašinama, kojima se to radi svugdje u svijetu. Sreća da smo uspjeli naći takve mašine, da izvedu radove na vrijeme i u normalnim vremenskim rokovima – kaže Bursać.
On tvrdi da bi u slučaju da su se odlučili da žagama i traktorima obave sanitarnu sječu, ona trajala i deset godina te da bi to bilo pogubno za šumu. Bursać navodi da se ovom sječom sprječava ekološka katastrofa.

– Za nas jeste ekološka katastrofa, ali ta koju je napravio snijeg. Mi saniramo te štete da bi šume i dalje ostale zdrave, da se ne bi previše umnožio potkornjak i da ne dođe do dodatnih i novih problema. Slično nevrijeme pogodilo je Italiju na mnogo većem lokalitetu 2016. godine, pogodilo Sloveniju, Hrvatsku i sve zemlje u okruženju i naročito razvijenu Evropu zato što gazduju više sa kulturama nego sa šumama i sa prirodnom obnovom. Mi gazdujemo manje sa kulturama, ali ne odoše nikakava pluća naše zemlje -smatra prvi čovjek prijedorskog Šumskog gazdinstva.

Šumsko gazdinstvo Prijedor gazduje sa 44.000 hektara šuma i šumskog zemljišta. Bursać objašnjava da ova čista sječa na 85 hektara znači da je posječeno 0,19 odsto od ukupnih površina šuma i šumskog zemljišta kojim gazduje Šumsko gazdinstvo Prijedor.

– Jeste problem, ogroman problem, ne radi se ni zbog kakve ekonomske dobiti, zato što je kalkulacija pokazala da ćemo mi imati ovdje samo veće rashode nego prihode. Prihodi su mali zato što se radi o tankim sortimentima, niže vrijednim sortimentima četinara. Dok izvedemo radove, uračunamo manipulativne naše troškove, troškove izgradnje puta do tih kultura, troškove koji sve to prate i dok se to sve pošumi, a najmanje nam treba pet godina da podižemo i održavamo te kulture, za tih pet godina ćemo sigurno na ovim zahvatima biti na gubitku i preko 500.000 KM – tvrdi on.

Bursać dodaje da je Šumsko gazdinstvo Prijedor samo u izgradnju puta do lokacije na kojoj se vrši sječa uložilo 470.000 KM. Ističe da je ovo Šumsko gazdinstvo u prošloj godini posadilo 85.500 sadnica. Od toga je na lokalitetu na kojem se vrši gola sječa pošumljeno 11.000 sadnica, odnosno 19,7 hektara. Bursać najavljuje da će u narednih godinu do dvije pošumiti sve to što je posječeno.

– I neće se više pošumljavati četinarima koji su tu bili, smrča i bor, već pošumljavamo hrastom kitnjakom koji je tu praktično od prirode i sa kojim ne bi trebalo da bude problema kao što ih sada imamo -zaključuje Bursać.