Haški tribunal sutra će izreći presudu nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću, optuženom za ratne zločine tokom proteklog rata u BiH.

Tužilaštvo i odbrana iznosili su završne riječi od 5. do 15. decembra 2016. godine.

Izricanje presude generalu Mladiću zakazano je za 10.00 časova.

General Ratko Mladić uhapšen je u Srbiji i izručen Hagu u maju 2011. godine, a suđenje mu je počelo u maju 2012.

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu ili Haški tribunal je ad hok sud, osnovan Rezolucijom 827 Savjeta bezbjednosti UN 25. maja 1993. godine.

Stvarna nadležnost suda je da sudi za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine i dopunskih protokola, povrede zakona i običaja ratovanja. Ovaj sud može da sudi jedino pojedincima, ali ne i organizacijama ili vladama.

Nadležnost Haškog tribunala isključivo je ograničena na krivično gonjenje osoba koje su počinile teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava po osnovu individualne krivične odgovornosti.

Njegova teritorijalna nadležnost odnosi se na područje bivše SFRJ, za vremenski period od 1. januara 1991. godine.

S obzirom na to da je većina postupaka koji se vode pred ovim sudom okončana ili je pri samom kraju, izlaznom strategijom o radu predviđeno je njegovo zatvaranje i formiranje Mehanizma za međunarodne krivične sudove koji će okončati preostale žalbene postupke.

Zaključno sa 15. novembrom ove godine, pred Haškim tribunalom je optuženo 127 lica za počinjena djela ratnog zločina koja su teritorijalno povezana sa prostorom BiH u periodu od 1992. do 1995. godine.

Od toga broja, 90 optuženih su Srbi /70,8 odsto/, 28 Hrvati /22,1 odsto/ i devet Bošnjaka /7,1 odsto/. Od ukupnog broja optuženih, za njih 106 postupak je okončan, dok se protiv 11 lica postupak još vodi /tri lica su u prvostepenom, a osam u drugostepenim postupcima/.

Haški tribunal je Sudu BiH proslijedio pet predmeta za ukupno 10 optuženih lica /devet Srba i jedan Hrvat/.

Od pomenutog broja lica protiv kojih je okončan postupak /106/, 67 lica je osuđeno na kazne zatvora, osam je oslobođeno, 13 optuženika je umrlo i za 18 su optužnice povučene uz preporuku da se ovi slučajevi vode pred domaćim pravosuđem.

Licima koja su pravosnažno osuđena /67 lica/ pred Haškim sudom za zločine počinjene na teritoriji BiH ukupno je izrečeno pet doživotnih kazni i 965,5 godina zatvora.

Za genocid i učešće u izvršenju genocida Haško tužilaštvo nikada nije optužilo nijedno lice nesrpske nacionalnosti. Optuženo je 23 lica srpske nacionalnosti za genocid i učešće u izvršenju genocida.

Optužnice su podignute protiv Radislava Krstića, Vujadina Popovića i drugih oficira i članova Glavnog štaba Vojske Republike Srpske u predmetu "Srebrenica", Radoslava Brđanina, Momira Talića, Milomira Stakića i Milana Kovačevića u predmetu "Prijedor", Gorana Jelisića, Biljane Plavšić i Momčila Krajišnika.

Haški tribunal optužio je i bivšeg predsjednika Republike Srbije Slobodana Miloševića, takođe, za genocid u nekoliko opština BiH - Bijeljina, Bosanski Novi, Brčko, Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most i Srebrenica.

Za genocid i pomaganje i podržavanje genocida Sud je do sada pravosnažno osudio pet lica srpske nacionalnosti: Zdravka Tolimira, Ljubišu Bearu i Vujadina Popovića za genocid, te Dragu Nikolića i Radislava Krstića za pomaganje i podržavanje genocida. Presudom Pretresnog vijeća za zločin genocida u Srebrenici nepravosnažno je osuđen Radovan Karadžić i u ovom predmetu je u toku žalbeni postupak.

Za zločine počinjene na prostoru BiH haško tužilaštvo je optužilo 90 Srba. Mnogi od njih osuđeni su za najteža krivična đela kršenja humanitarnog i ratnog prava, od kojih je najteže genocid i zločin protiv čovječnosti.

Osuđivani su nosioci političkih, javnih i vojnih funkcija svih rangova od najnižih do najviših i to, kako za individualnu, tako i za komandnu odgovornost, te su im na teret stavljene kvalifikacije učešća u "udruženim zločinačkim poduhvatima nad Bošnjacima i Hrvatima". Istovremeno, na drugoj strani optuženo je 28 Hrvata i samo devet Bošnjaka.

Kada je riječ o Bošnjacima i njihovim zločinima nad srpskim stanovništvom u BiH, podignute su optužnice u samo tri slučaja - Rasim Delić po osnovu krivične odgovornosti nadređenog Odredu "El Mudžahid" u sastavu trećeg korpusa takozvane Armije BiH - tri godine zatvora, upravnici i stražari logora "Čelebići" u opštini Konjic - tri lica osuđena, od kojih jedan Hrvat, a jedno lice oslobođeno/ i Naser Orić po osnovu krivične odgovornosti za zločine u nekoliko sela opština Srebrenica i Bratunac koji je i oslobođen.

Ako se iz ovoga izuzme suđenje bivšim generalima takozvane Armije BiH i visokim oficirima Drugog i Trećeg korpusa ove armije, kojima se se sudilo zbog zločina nad Hrvatima u Srednjoj Bosni /Kakanj, Zenica i Travnik/, a samo manjim dijelom zbog zločina nad Srbima, svi ostali predmeti pred Haškim sudom u kojima su optuženi bili Bošnjaci ili Hrvati odnosili su se samo na sukobe između takozvane Armije BiH i HVO-a, u kojima su žrtve bili Bošnjaci, odnosno Hrvati.

Posmatrajući po nacionalnoj strukturi osuđenih lica Haški sud je Srbima izrekao pet doživotnih kazni i 758 godina zatvora, Hrvatima 166 godina zatvora i Bošnjacima 41,5 godina zatvora.

Od ukupnog broja okončanih postupaka samo devet lica je bilo optuženo za zločine počinjene nad srpskim narodom /od kojih tri za zločine počinjene nad Hrvatima i Srbima zajedno/, dok su se ostali postupci odnosili na predmete u kojima su žrtve bila lica hrvatske i bošnjačke nacionalnosti.

Od ukupno 207,5 godina zatvora dosuđenih Hrvatima i Bošnjacima, samo 50,5 godina kazne zatvora izrečeno je za zločine nad Srbima, što čini 5,2 odsto od ukupno izrečenih kazni zatvora /ne računajući i doživotne kazne zatvora