U grupi usvojenih zaključaka – koje su na vanrednoj sjednici, sazvanoj zbog rješenja Okružnog privrednog suda, predložili odbornici PDP-a, PUP-a, i SDS-a – gradonačelnik se zadužuje da formira delegaciju od predstavnika svih nivoa vlasti i interesnih strana za sastanak sa visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inckom, a sa ciljem da „izdejstvuje da nadležna komisija za državnu imovinu BiH uzme u razmatranje zahtjev Grada Trebinja u vezi sa raspolaganjem imovinom u bivšoj kasarni“.

Skupština grada takođe „zahtjeva od Eparhije ZHiP da odustane od preuzetih pravnih radnji prema Gradu Trebinju, koji mogu imati višemilionske negativne posljedice za grad, te da se na taj način otvori put dijalogu sa ciljem iznalaženja rješenja na obostrano zadovoljstvo“.

U posljednjem usvojenom zaključku Skupština je zadužila gradonačelnika da podnese prijavu Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH protiv sudije Smaila Begovića, a „radi preispitivanja njegovih stručnih i moralnih kvaliteta, s obzirom na presude koje donosi i na imovinu koju je stekao na području Trebinja i crnogorskog primorja za vrijeme vršenja sudijske funkcije“.

Skupština grada prethodno nije prihvatila prijedloge zaključaka Slobodana Šarabe iz NDP-a, koji je tražio pregovore sa Eparhijom ZHiP oko spornog pitanja zemljišta u bivšoj kasarni, te imenovanje radne grupe koja bi ih vodila.

Dovoljno odborničkih glasova nisu dobili ni prijedlozi zaključaka kluba SNSD-a – da Skupština od svih relevantnih instanci zatraži potpunu informaciju o do sada prodatom zemljištu na području bivše kasarne, a od policijskih i sudskih organa – zakonom predviđene radnje u vezi sa pomenutim prodajama.

Vučurević: Kome smeta razvoj Trebinja?

Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević, podnoseći informaciju o posljednjem rješenju Okružnog privrednog suda, podsjetio je da je neperspektivna vojna imovina svojevremeno prenesena na Republiku Srpsku da bi Vlada RS donijela odluku da se shodno zakonu ta imovina uknjiži na lokalne zajednice.

On je rekao da se ta imovina, takođe shodno zakonu, ne može nikom poklanjati, bez licitacije i naknade, zbog čega ni zaključak Vlade RS iz 2007. godine – da se dio ove imovine dodijeli Eparhiji bez naknade, nije bilo moguće realizovati u zakonskoj proceduri.

On je tvrdi da će rješenje Okružnog privrednog suda Trebinje o privremenoj zabrani raspolaganja imovinom u bivšoj kasarni u Trebinju „rezultirati potpunim zaustavljanjem razvoja grada na ovom lokalitetu“, gdje je, kako kaže, planirana izgradnja Palate pravde, iz donacije EU u vrijednosti od 1,4 miliona KM, dva hotela, stambeno-poslovnog kompleksa i sportskih terena.

„Imamo i zemljište i investitore, ali to nije dovoljno – jer imam i ljude kojima to nije u interesu. Kome smeta razvoj Trebinja?“, zapitao je gradonačelnik Vučurević.

On je podsjetio da je ovogodišnjei rekordni budžet Grada Trebinja, u iznosu od 25 miliona KM, značajnim dijelom baziran na sredstvima od najavljene gradnje na ovom području, dodajući da „budžet neće biti izvršen ako se zaustavi gradnja“.

Vučurević je istakao da je upravo rušenje budžeta „jedini adut političkih protivnika“ u izbornoj godini, zbog čega i smatra da je rješenje Okružnog privrednog suda „jasan politički akt usmjeren protiv razvoja grada“, gdje će „samo politikanti biti na dobitku“.

Eparhija: Otvoreni smo za razgovor i dogovor

U pismu Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, koje je odbornicima pročitao Dejan Bašić, predsjednik Crkvene opštine Trebinje, navedeno je da se zatražena mjera obezbjeđenja odnosi isključivo na manji dio zemljišta u kasarni, površine 8.678 m2, koji je dodijeljen Eparhiji ZHiP.

U pismu je navedeno da su po ovom pitanju „apsolutno otvoreni za razgovor i dogovor“ i „bez ikakve želje da po svaku cijenu tok događaja ide u korist“ Eparhije, jer su kao „Crkva svjesni da je najvažnije sačuvati mir, obraz i dušu, a zemlje je“, dodaju, „bilo i biće, ukoliko ima dobrih ljudi i dobre volje“.

„Sigurno je da ćemo mi kao Crkva i ljudi hrišćanske vjere biti srećni i imati dosta duhovnog zadovoljstva ako ostanemo i bez tog dijela zemlje, pogotovu što nam nije želja da se obustavi razvoj grada na ostalim parcelama bivše kasarne, naprotiv tome se radujemo. Pitanje je samo: zašto bismo mi ravnodušno gledali dok se ta parcela prodaje? I još važnije pitanje: Imamo li pravo kao odgovorni ljudi, kao institucija, to ravnodušno posmatrati?“, navedeno je u pismu Eparhije ZHiP.