Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević kazao je kako nije siguran da će aerodorom u Trebinju biti izgrađen, niti da vidi neki veliki i pretjerani interes da on u tom gradu bude izgrađen.

„Oko aerodoroma Trebinje je bilo puno priča. To je jedna od floskula, odnosno prevara vlasti SNSD-a. Oni su 2004. godine preuzeli u Trebinju vlast na priči o izgradnji turističkog centra sa 30.000 ležajeva i izgradnji aerodorma. Ne vidim, iskren da budem, neku veliku ekonomsku opravdanost za gradnju aerodorma. Moguće da bude neki manji aerodorom koji bi služio za potrebe određenih privrednih subjekata i, moguće, ekspolataciju i predstavljanje Trebinja u turističkom smislu“, rekao je gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević u razgovoru za agenciju Anadolija.
On je naveo kako se u blizini Trebinja nalazi aerodorom Čilipi u Hrvatskoj, udaljen 30 kilometara, aerodrom u Mostaru udaljen 90 kilometara i u Sarajevu, na 220 kilometara, kao i onaj u Tivtu udaljen 100 kilometara i Podgorici udaljen 120 kilometara, oba u Crnoj Gori.
„Ali, ako postoji interes, ako postoji dobar investitor koji misli, može i zna da će mu se ta investicija isplatiti, sigurno kao gradonačelnik ne bih bio smetnja realizaciji jednog takvog projekta. Ali realno, u stvari, što se mene tiče, onako je kako sam i rekao“, dodao je Vučurević.

Nakon što su Bosna i Hercegovina i Crna Gora u Beču na marginama samita lidera Zapadnog Balkana potpisali sporazum o granicama, gradonačelnik Trebinja je rekao da ne osjeća „da je izgubio Sutorinu“.
„Apsolutno, ne. Jer, ja sam rođen prije 57 godina i ona nikada nije pripadala BiH. Rođen sam upravo prema toj granici i znam iz priča mojih roditelja i moga djeda da to nikada nije bilo. Također, znam iz priča sa susjedne strane da se ljudi nikada nisu osjećali pripadnicima opštine Trebinje. Prema tome ako je nešto bilo prije 150 ili 200 godina, teško da bi se sada sa nekom pobunom Slavka Vučurevića, gradonačelnika, moglo promijeniti“, navodi gradonačelnik Trebinja.
On smatra da je potpuno deplasirano bilo uopšte pominjati priču o tome kada je šta potpisano i da li je potpisivano.

„Od takvih stavova možete dobiti samo sukob, a nikako napredak. Ja nisam za sukobe, ja sam za drugu priču: pravilan i pozitivan razvoj“, poručio je Vučurević i dodao: „Ja sam za ideju da se ono što je već definisano kroz neke ranije ugovore, u odlukama međunarodnih komisija i međunardonih institucija, potpisivanjem ugovora na nivou EU i atlanskoj bezbjednosti i saradnji jeste ono što treba prihvatati kao tako da idemo naprijed. Stalno vraćanje na to i izazivanje sukoba mislim da nijednom gradu, narodu, nijednom čovjeku ne doprinosi ništa dobro. Uvijek sam bio pristalica da idemo naprijed.“
Ocijenio je da Trebinje nema nikakvu potrebu da ističe bilo kakvu reviziju granica sa bilo kojom opštinom zato što je to već završeno i zato što kao lokalna zajednica ne može uticati kada je u pitanju potpisivanje sporazuma o granicama.
„Jer ipak, to što se desilo je pod okriljem međunarodne zajednice, pod okriljem većih sila, i praviti neke tenzije sa susjedima, mislim da je kontraproduktivno i da je najbolje bilo potpisati i te granice međusobno priznati sarađivati i te granice ne koristiti da produbljujemo naše loše odnose nego, naprotiv, da granica bude mjesto spajanja, a nikako razdvajanja. Mislim da je Trebinje u tom pravcu postiglo veliki napredak i da mi osjećamo i neki vjetar u leđa nekih iz domaće politike i međunarodnih institucija upravo zbog tog stava da afirmišemo dobrosusjedsku i regionalnu saradnju“, ocijenio je u razgovoru za agenciju Anadolija Slavko Vučurević.