Ciljevi Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva /SPKD/ "Prosvjeta" isti su i danas kao i prije više od 100 godina, kada su to društvo osnovali sarajevski Srbi radi očuvanja srpske kulture i identiteta, rekao je danas direktor beogradskog odbora "Prosvjete" Milimir Mučibabić.

"Austrougarska je 1915. godine u Beogradu zakonom zabranila upotrebu ćirilice. Pogledajte djelotvornost tog zakona: kad danas šetate od hotela `Moskva` do Kalemegdana, čuvenom Knez Mihailovom, možda ćete vidjeti tri ili četiri ćirilična natpisa", rekao je Mučibabić.

On je ocijenio da je, kada je riječ o upotrebi ćirilice, situacija ista širom Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, ukazujući da se u takvim okolnostima postavlja pitanje čime će Srbi braniti nacionalni identitet.

"Ako pođemo od pretpostavke da nam to ne treba, onda smo zarobljenici takozvane neoliberalne države i njene paradigme duboke države, u kojoj nije potrebno sve što je autohtono, autentično i mimo engleskog govornog područja", rekao je Mučibabić na božićnom prijemu u prostorijama beogradskog odbora "Prosvjete".

On je podsjetio da je "Prosvjeta" tokom prošle godine organizovala tribine "Položaj Srbije i Republike Srpske u promijenjenim geopolitičkim okolnostima" i "Veliki rat i književnost - Dis i Bojić", svečanu akademiju povodom 1.170 godina od objavljivanja "Gorskog vijenca" i naučni skup u Vukovoj zadužbini povodom 250 godina od rođenja Filipa Višnjića.

"Prosvjeta" je bila aktivna i u svojoj izdavačkoj djelatnosti, a sufinansirala je i izdavanje književnog časopisa "Nova Zora", a u okviru dobrotvorne djelatnosti poklonila je 350 knjiga čitaonici u Prebilovcima.

U 2018. godini "Prosvjeta" planira nove tribine, ali i rad na projektima čije su teme genocid nad Srbima u 20. vijeku, te srpski jezik, pismo i istorija.

U prostorijama "Prosvjete" danas su uručene i povelje zaslužnima za doprinos snaženju kulturne misije ovog udruženja, među kojima je i beogradsko dopisništvo Radio-televizije Republike Srpske.