U okviru kulturne manifestacije „Dučićev dan“,  u Muzeju Hercegovine sinoć je otvorena izložba „Srpske ikone od 16. do 18. vijeka iz crkava i manastira sa prostora BiH“.

Na izložbi su predstavljene 43 ikone neprocjenjive vrijednosti koje su dio kulturne i duhovne baštine srpskog naroda.

Postavka obuhvata ikone i carske dveri iz manastira Žitomislić, Dobrun, Lomnica, te ikone iz crkava i manastira u Foči, Čajniču, Visokom, Livnu, Sarajevu, Busovači, Trebinju, Gomionici i crkve brvnare iz sela Blaškog.

Izložbu je otvorio episkop Zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, koji je izrazio zahvalnost svima koji su omogućili ovakvu jednu izložbu.

„Svi nekako treba da naučimo od ikona. Ikona je jedan od onih ogledala u kojima možemo da otkrijemo nekoliko stvari o sebi. Otkrivamo prije svega do kojih visina može da dostigne čovjek, da čovjek može biti Bog, to je velika milost Božija. Ako zamislimo da je ikona neko ogledalo, da su svetitelji ogledalo Božije ovdje na zemlji, onda možemo da shvatimo da je ta refleksija koja dolazi sa ikone ustvari Božija svjetlost“, naveo je vladika Grigorije.

On je dodao da smo mi na ovom prostoru Mediterana bili sjedište i sabiralište kulturnih radnika.

„Želim da bude što više ovakvih događaja u ovom gradu i da se radujemo svemu što je lijepo i dobro. Gradićemo jedan veliki, savremeni muzej ikona i drugih vrijednosti eparhije na Crkvini. Moja ideja je da to bude u sastavu Muzeja Hercegovine, koji slavi 65 godina  i da muzej upravlja tim što ćemo zajedno da izgradimo i u tom muzeju će se naći čudesne stvari za koje mnogi od vas ne znaju“, naveo je episkop Grigorije.

Autori izložbe su Ljiljana Ševo, akademik Milivoje Unković i direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović.

Davidović je istakao da su ove ikone tek mali dio kulturnog nasljeđa koje iza sebe ima srpski narod.

„Ove ikone pokazuju sve ono što je srpski narod u najboljem smislu ostavio iza sebe tokom proteklih vijekova, ali i da upozori javnost i nadležne institucije na hitnu intervenciju i neophodnost zaštite kulturnog blaga koje posjedujemo i da se njihovoj zaštiti posveti bar jedan mali dio one pažnje koju su naši preci uložili u njihovo sticanje i čuvanje“, naveo je Davidović.

Akademik i slikar, Milivoje Unković rekao je da izložbu čine remek-djela iz manastira, te da se bilo koji muzej u svijetu ne bi postidio kada bi imao odjeljenje ovakve postavke.

„Osim ukazivanja na ljepotu i vrijednost kulturne baštine, ova izložba ukazuje i na neophodnost restauracije brojnih djela koja imaju neprocjenjivu vrijednost, a koja su izložena propadanju. Srpski ikonopis je samo jedan manji dio kulturne ostavštine Srba sa ovog područja. Ta baština su i ikone grčkih, kritskih, ruskih, primorskih i venecijanskih majstora, umjetnička djela rađena u metalu, drvetu, tekstilu, a tu je i nezaobilazni fond starih i rijetkih rukopisnih i štampanih knjiga“, rekao je Unković.

Izložba je upriličena u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, Sekretarijata za vjere Republike Srpske i Muzeja Hercegovine Trebinje.

Izložbu u Galeriji Muzeja Hercegovine, koja će biti otvorena do 15. maja, prati i luksuzni katalog na srpskom, engleskom i ruskom jeziku koji ima 84 strane i fotografije svih izloženih ikona.