U okviru Večeri dječije poezije, u parohijskom domu u Gacku, o svom životu i djelu govorio je naš poznati književnik, publicista, zvijezda dječije televizijske emisije „Fazoni i fore“, Radivoj Raša Popov.

Popov se prisjećao života i ljubavi svojih roditelja, ali i najvećeg duhovnog bogatstva – rođenja njegove djece i unuka. Sa posebnom sjetom govorio je o supruzi Radi i djedu Radu, njegovom heroju, čijem idealu teži i danas, kada se nalazi u poodmaklim godinama. 

„Heroj mog doba bio je djed Rada. On je bio najbolji đak novosadske gimnazije, koju sam i ja kasnije pohađao. Nisam bio najbolji đak, ali sam bio dobar. Zbog njega sam učio strane jezike. I dalje ga imitiram, čoveka koji je znao 16 jezika i tri indijanska. Želio sam da ja budem taj koji zna. Za njim se nije moglo u trku, on je bio nadčovjek“, rekao je Popov.

Popov priznaje da nikada nije prerastao knjige uz koje je odrastao. Šezdeset zlatnih knjiga i dalje mu, kako kaže, stoje „čelo nogu“. Da mu druženje sa djecom nikada nije nedostajalo, potvrđuje činjenica da je za to imao braću, i kao „vođe bande“ i kao drugare.

Iako je bio žrtva napada baš onih kojima je posvetio svoj život, i pored toga, kako kaže, dobrodušan je i raspoložen prema njima. „Danas ako ima više sirotinje ima i više strahote u egzistenciji i sazrijevanju tih mali stvorova. Naravno da ideal mora biti to da budemo socijalna država i da volimo djecu. Zakon brani djecu, koju danas roditelji ne vaspitavaju u duhu poštovanja“, rekao je Popov.

Kao dijete, Popov je bio ćutljiv i padao je u duboku dječiju zamišljenost. Ističe da je njegova najstrašnija dječija maštarija dolazila za vrijeme snova, čega se oslobodio tek pošto je upoznao i oženio svoju suprugu Radu. 

Djeca i danas čitaju njegove knjige, pa čak i one kojima još nisu dorasli, a u kojima ovaj neprevaziđeni autor predjela mašte kroz mitološka bića otkriva surovost vremena u kojem živimo.

Radivoj Raša Popov rođen je u Mokrinu kraj Banata 1933. godine, gdje je i odrastao. Iako je više volio istoriju, opredijelio se za studije književnosti u Beogradu. Novinarsku karijeru počeo je u novosadskom Dnevniku, a radio je u listu „Mladost“, Radio Beogradu, Televiziji Beograd. Bio je lektor za srpskohrvatski jezik u Londonu, Birmingemu i Notingemu i glavni urednik izdavačke kuće „Matica srpska“. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja.

Gost ove večeri bio je i pjesnik iz Trebinja, mr Rajko Tanasijević, koji je najmlađoj publici recitovao samo neke od svojih stihova.

Organizator Večeri poezije bilo je SPKD „Prosvjeta“ Gacko.