Hercegovina može biti ponosna na svoju ulogu u oslobodilačkim ratovima Srbije i Crne Gore 1912-1918. godine jer je u odnosu na broj stanovnika dala najveći broj dobrovoljaca u redove srpske i crnogorske vojske, rečeno je sinoć na promociji radne verzije monografije „Hercegovci – srpski ratni dobrovoljci u ratovima Crne Gore i Srbije 1912-1918“, objavljene u izdanju Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-18, potomaka i poštovalaca Trebinje.

Prema riječima predsjednika ovog društva Vujadina Vukovića, monografija sadrži imena 4.882 dobrovoljca sa područja 12 istočnohercegovačkih srezova, među kojima je bio i veliki veliki broj hercegovačkih iseljenika u Ameriku, koji su tamo napuštali svoje porodice i poslove kako bi branili zavičaj i otadžbinu.

„Najviše hercegovačkih dobrovoljaca bilo je iz Trebinja – njih 1.100, Bileća je dala 937, a Gacko 903 dobrovoljca, šest stotina dobrovoljaca priključilo se iz Nevesinja, a 150 iz Mostara“, kaže Vuković dodajući da Trebinjci imaju posebnu obavezu da pamte rodoljublje i žrtvu svojih predaka jer je trebinjski srez dao nesrazmjerno veliki broj poginulih u odnosu na ukupan broj dobrovoljaca.

„Svaki četvrti dobrovoljac iz Trebinja nije dočekao kraj rata. Razlozi su što su najžešće borbe vođene upravo ovdje na graničnom pojasu sa Crnom Gorom, te što je veliki broj trebinjskih dobrovoljaca došao iz Amerike na Solunski front – gdje su u prvim borbenim redovima prolazili najteže bitke srpske vojske“, istakao je Vuković.

On je pojasnio da je prva verzija monografije izdata 2002. godine, da bi 2004. bila dopunjena sa još oko 500 imena, te da je cilj udruženja da sve ispravke i dopune radne verzije budu okončane do 2018. godine, odnosno stogodišnjice od ulaska srpske vojske u istočnu Hercegovinu, kako bi taj značajan jubilej udruženje moglo obilježili kompletiranim evidencijom hercegovačkih dobrovoljaca.

„Mi smo ovu verziju i štampali da se distibuira širom Hercegovini kako bi naša udruženja širom regije imala radni materijal za ispravke i dopune. Kada naše radne grupe ustanove šta je potrebno ispraviti i dopuniti – naš je naredni zadatak provjera svih svjedočenja u ratnim arhivima. U konačnoj veziji monografije imena za koje ne nađemo potvrde u dokumentaciji biće posebno obilježena“, pojašnjava Vuković.

On je dodao da je drugi cilj društva da do stogodišnjice od oslobođenja u svim hercegovačkim opštinama budu podignuti spomenici srpskim dobrovoljcima Velikog rata.

Radna verzija monografije ranije je predstavljena publici u Bileći i Gacku.

Promocija monografije u Narodnoj biblioteci u Trebinju organizovana je u čast predstojećeg 13. novembra – Dana oslobođenja Trebinja u Prvom svjetskom ratu, a povodom 100 godina od zauzimanja Kajmakčalana i bitke na Klobuku.