Centar za informisanje i obrazovanje u srijedu, 30. marta, u Muzeju Hercegovine, organizuje promociju kapitalnog djela “Rječnika istočnohercegovačkih matičnih govora“, autora Nedjeljka Marića, nekadašnjeg istaknutog novinara, publiciste i dugogogodišnjeg urednika „Glasa Trebinja“.

Kao plod više od četiri decenije predanog rada na sakupljanju i tumačenju leksičke građe ovog kraja - iz govorne prakse, književnosti i stručne literature - Marićevo kapitalno djelo na blizu 1.000 stranica donosi oko 90.000 opisanih i primjerom ilustrovanih leksičkih jedinica istočnohercegovačkih matičnih govora.

Na rječniku je – svjedoči autor u predgovoru izdanja – ozbiljnije počeo da radi još 1980. godine, uz svoje novinarske poslove obilazeći često hercegovačka i susjedna područja, mada se ovdašnjom tipičnom leksikom, bez naročitog metoda, bavio i ranije, još tokom sedamdesetih godina.

„Pošto je migracija iz sela u gradove već u velikoj mjeri bila završena, kada su ruralni govori počeli da nestaju“ - piše autor u uvodnom slovu – „ovim poslom počeo sam da se bavim vodeći se Vukovom mišlju da bi trebalo spasiti ono što je 'zabačeno ili zaboravljeno'. Zbog toga počeo sam da prikupljam jezičku građu i iz literature, počev od narodne i epigrafske književnosti do savremene proze, etnoloških studija i leksikografskih izdanja vezanih za matična, rubna i susjedna područja istočnohercegovačkih govora“, govorio je Marić.

Iako pojam istočnohercegovački matični govori izmiče preciznijem geografskom određenju, predmet svog rada Marić definiše kao „govor koji se, svojim postanjem i opštim tretmanom u nauci, uglavnom odnosi na Staru i Istočnu Hercegovinu, a svojim brojnim refleksima i širokim uticajima, i na susjedna područja, na centralnu Hercegovinu, dolinu Neretve, sjevernu Hercegovinu, Konavle, Dubrovnik, Primorje“.

Podsjeća da istočnohercegovački govor „svoja bogata izvorišta ima u narodnoj književnosti, u značajnoj mjeri činio je osnovu dubrovačkog književnog jezika 15. i 16. vijeka, a u okviru Vukove reforme poslužio je kao osnova srpskohrvatskog književnog jezika jekavskog narječja“.

I najposle, autor napominje da je u svom višedecenijskom radu „sabirao riječi kojih nema u drugim rječnicima, koje se nikako ili veoma rijetko koriste u drugim govorima i riječi koje u govorima istočnohercegovačkog tipa imaju veći polisemijski potencijal“.

Nedjeljko Marić, riječ po riječ, decenijama je gradio svoju impozantnu leksikografsku građevinu, svojevrsni spomenik predačkom jeziku svoj kraja. Kao erudita i posvećenik posla, gradio je u stvaralačkoj osami, u tišini i bez suvišne reklame, sa sviješću i odgovornošću javnog radnika koji se bezinteresno predaje poslu od opšte važnosti i polze. Utisak je da su za njegovo kapitalno djelo znali tek rijetki, njegovi prijatelji i najbliži saradnici, a šira zajednica, opet iz kazivanja drugih - tek kada nas je zbog bolesti napustio.

Istraživački napor, u koji je stao skoro cijeli jedan život, biće bez sumnje dragocjen prilog našoj filologiji. Dijalekatski rječnici, rekli bi upućeniji, i više su od stručnog priručnika: kao riznica leksičkog blaga živog, narodnog govora, koji nastaje i razvija se u spontanitetu kolektivne kreativnosti - oni su nepresušan izvor dragocjenih podataka o našem čovjeku, njegovom načinu života i pogledu na svijet, našoj kulturi, istoriji i tradiciji. Zato se i njihovi tvorci upisuju u red zaslužnih pregalaca na polju kulture.

Svom gradu i Hercegovini Nedjeljko Marić je darovao zadužbinu koja po vrijednosti i značaju daleko nadilazi okvire naše zavičajne, naučne i stvaralačke, baštine. Centar za informisanje i obrazovanje, ustanova u kojoj je proveo cijeli svoj radni vijek, zahvalna je na prilici da kao izdavač na tu zadužbinu stavi i svoj skromni kamen.

Na promociji djela govoriće prof. dr Miloš Kovačević i prof. dr Mihailo Šćepanović sa Filološkog fakulteta Beograd te prof. dr Jelica Stojanović sa Filološkog fakulteta iz Nikšića.        

Promocija “Rječnika istočnohercegovačkih matičnih govora“, u Muzeju Hercegovine, u srijedu, 30. marta, biće upriličena od 19 časova.