U Narodnoj biblioteci Trebinje sinoć je predstavljena knjiga pripovijedaka „Hercegovački nokaut“, deveto ogledanje u prozi književnika Šćepana Aleksića iz Bileće.

Knjigu čini 12 pripovijedaka, sa prologom, u kojima Aleksić, u prepoznatljivom stilu i sa istančanim osjećajem za detalj i humorno, donosi priče o zgodama i sudbinama hercegovačkih iseljenika, koji su seleći iz zavičaja mjesto pod suncem tražili širom svijeta.

„Te priče dugo sam nosio u sebi pa sam jednoga dana odlučio da ih zapišem u ovu zbriku. To su veoma interesantne sudbine, o njima bi se mogla napisati ne jedna zbirka – nego stotinu i jedna – jer sudbina svakog od njih je makar za jednu priču, ako nije i za cio roman. A iseljenika hercegovačkih ima na desetine hiljada. Nema zemlje koja se toliko selila kao što je Hercegovina“, istakao je Aleksić.

On dodaje da svaki pisac piše o onome što najbolje poznaje – pa su se Hercegovina i Hercegovci u njegovom slučaju sami nametnuli kao najbolji izbor za literarno ogledanje.

„Poznajem dobro njihove naravi, težnje i želje, pa evo i njihove sudbine. Ova zbirka vezana je za sudbine onih Hercegovaca koji su se selili u razne krajeve svijeta, pogotovu u Ameriku, obećanu zemlju, za koju često a i u knjizi kažem – da je zemlja svakoga dobra i svakoga zla“, ističe Aleksić.

Naslovna priča je, napominje autor, o Hercegovcu koji je prvi put u Americi vidio boks, pa je i sam poželio da se sa američkim šampionom ogleda u „šaketanju“.

„I pobijedio je američkog šampiona. Otada je ostala o njemu priča, koja je stigla do naših vremena i sada je našla mjesto u mojoj zbirci“, kaže Aleksić.

Potpredsjednik bilećkog odbora SPKD „Prosvjeta“ prof. Lazar Gnjato kaže da je Aleksić kroz cjelokupno stvaralaštvo opsjednut hercegovačkim temama, ali je svoje najbolje stranice napisao kad se odaljio od Hercegovine – u svijet zavičajaca iseljenika.

„Centralna tema ove zbirke pripovjedaka su seobe Hercegovaca, najčešće u Ameriku, a to je jedna žižna tema hercegovačkog kulturnog sjećanja“, istakao je Gnjato.

U programu promocije učestvovali su i Irena Dunđer, direktor Narodne biblioteke „Vladimir Gaćinović“ iz Bileće, te učenice Gimnazije „Jovan Dučić“ iz našeg grada.

Ova zbirka pripovijedaka, kao i ranija prozna djela Šćepana Aleksića, pobudila je veliko interesovanje čitalačke publike ne samo u Hercegovini, već i šire, i ranije je promovisana u Bileći, Berkovićima, Ljubinju i Nikšiću.

Šćepan Aleksić je do sada objavio zbirke pripovijedaka „Naboj“, „Račvasti jezik“, „Ime i prezime“ (u dva izdanja), „Papirna maramica“ i „Pisma za sve adrese“, romane „Turski drum“ i „Prst poprijeko od srca“, a za štampu je priredio knjigu „Hercegovački hajduk Stanko Sočivica“.