Dok se naučnici svim silama trude pronaći lijek i cjepivo za COVID-19, svijet je obilježio 40. godišnjicu jedine prave pobjede čovječanstva nad virusom - iskorjenjivanje velikih boginja.

U maju 1980. predstavnici svih članica Svjetske zdravstvene organizacije okupili su se u Ženevi i zvanično proglasili da velike boginje, dva vijeka nakon otkrića cjepiva, pripadaju istorijkim udžbenicima.

Velike boginje visoko su zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem ili dodirivanjem kontaminiranih predmeta. Simptomi su visoka temperatura i osip koji je preživjele unakazio, a često i oslijepio. Mnogi ih nisu preživjeli. Virus je ubio do 30 odsto zaraženih, odnosno ukupno više od 300 miliona ljudi samo u 20. vijeku. 

Misli se da su velike boginje postojale hiljadama godina. Najstariji trag povreda na koži koje se povezuju sa tim virusom otkriven je na mumiji egipatskog faraona Ramzesa V. 

Razorna bolest bila je i cilj prvoga svjetskog cjepiva, koje je otkrio naučnik Edvard Džener 1796.

Od vrata do vrata Ideja o iskorjenjivanju velikih boginja pojavila se tek dva vijeka poslije, 1958., za vrijeme privremenog "detanta" Rusa i Amerikanaca", kaže američki epidemiolog Lari Brilijant. U vrijeme kad su velike boginje bile endemska bolest u više od 30 zemalja i ubijale su više od dva miliona ljudi na godinu, Sovjeti su predložili da se na iskorjenjivanju virusa pokaže čemu služi globalna saradnja. Akciju su predložili na godišnjoj skupštini Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

"Amerika se odmah složila", rekao je Brilijant. 

Četiri decenije poslije, dok se svijet oporavlja od šoka izazvanog COVID-19, oni koji donose odluke trebali bi se ugledati na tadašnje neumorne napore da se izoliraju zaraženi velikim boginjama i pronađu njihovi kontakti.

"To bi trebalo poslužiti kao nadahnuće", rekla je zvaničnica SZO Rosamund Luis. 

"Iz iskustva s velikim boginjama mnogo možemo naučiti o tome kako odgovoriti na COVID", rekla je.

SZO ispočetka nije imao dovoljno novca za ozbiljan rad na iskorjenjivanju velikih boginja, ali kad je napokon pokrenuo globalnu kampanju 1967. godine, stručnjaci su za zaraženim osobama tragali "od vrata do vrata", rekla je Luis.

Ona prigovara da je mnogim zemljama trebalo predugo da shvate važnost tog "osnovnog oružja javnog zdravlja" protiv COVID-19. 

Stručnjaci kažu da je utvrđivanje kontakata od ključnog značaja dok se ne razvije vakcinu za COVID. 

Otkriće vakcine za velike boginje prije više od 220 godina bio je "osnovni element pobjede" nad tom bolesti, kaže Angela Teresa Kijufi,  profesorka mikrobiologije na univerzitetu u Lozani.  Džener je došao na ideju za vakcinu nakon što je shvatio da mljekarke koje su bile zaražene kravljim boginjama nisu dobile velike boginje. Stoga je iskoristio relativno bezazlen virus za cijepljenje protiv mnogo opasnijeg.