Novootkriveni dio ljudskog imunološkog sistema mogao bi biti iskorišten u izlječenju svih vrsta raka, objavili su naučnici.

Kako javlja Bi-Bi-Si, tim sa Univerziteta u Kardifu otkrio je metodu kojom se u laboratorijskim uslovima uništavaju ćelije zloćudnih bolesti prostate, dojki, pluća, te ostalih vrsta raka.

Ovo otkriće, objavljeno u uglednom naučnom časopisu Nature Immunology, do sada nije bilo testirano na pacijentima, no istraživači tvrde kako "ima ogroman potencijal". Uprkos činjenici da je njihov rad u još ranoj fazi, poručuju kako je riječ o uzbudljivom otkriću.

Šta su tačno otkrili?

Imunološki sistem je prirodna obrana ljudskog tijela od infekcija koja takođe napada i ćelije raka.

Naučnici su tražili "nekonvencionalne" i do sada neotkrivene načine na koji imunološki sistem prirodno napada tumore. Otkrili su T-ćelije (T-limfocite) u ljudskoj krvi. To su imunološke ćelije koje mogu skenirati tijelo i procijeniti gdje postoji prijetnja ljudskom zdravlju koju treba eleminisati. One bi se mogle iskoristiti za "napad" na razne vrste tumora.

– Postoji šansa da bismo na taj način mogli liječiti sve pacijente oboljele od raka – izjavio je profesor Endru Sevel za Bi-Bi-Si.

– Do sada niko nije vjerovao da je to moguće, otkriti sveobuhvatnu terapiju u kojoj bi jedna vrsta T-ćelija bila u stanju uništiti više vrsta raka – naglasio je on.

Kako bi ta terapija funkcionisala?

T-ćelije na svojoj površini imaju "receptore" koje im pružaju mogućnost da "vide" na hemijskom nivou. Tim iz Kardifa otkrio je vrstu T-ćelije i njezin receptor koji u laboratoriji ima sposobnost pronaći i ubiti široki spektar ćelija raka, uključujući one na plućima, koži, debelom crijevu, prostati, jajnicima, bubrezima i maternici.

Ono što je ključno, tokom tog postupka normalna je tkiva ostavljao netaknutima. No, kako to tačno radi za sada se još istražuje.

Bi-Bi-Si ipak piše kako je ovaj specifični receptor T-ćelije u inerakciji sa molekulom nazvanom MR1, koja se nalazi na površini svake ćelije u ljudskom tijelu. Smatra se kako upravo MR1 imunološkom sustavu javlja da se u nekoj ćeliji napadnutoj rakom nešto događa.

– Mi smo prvi koji smo opisali T-ćeliju koja pronalazi MR1 u ćelijama raka. To niko nikada nije napravio – izjavio je za Bi-Bi-Si naučnik Geri Dolton.

Zašto je ovo značajno?

Liječenje raka T-ćelijama već postoji i razvoj imunološke terapije tumora jedan je od najznačajnijih doprinosa u borbi sa tim smrtonosnim bolestima. Najpoznatiji primjer je CAR-T – personalna terapija koja se temelji na genetskoj modifikaciji imunoloških ćelija pacijenata kako bi mogle prepoznati i napadati tumorske ćelije.

CAR-T je ostvario zapanjujuće rezultate u nekim slučajevima – pacijentima koji su se nalazili na korak do smrti bolest je dovedena do kompletne remisije.

No, ova terapija je vrlo specifična i funkcioniše u ograničenom broju vrsta raka gdje postoji jasna meta i put T-ćelijama do bolesnih ćelija. Takođe, ova vrsta liječenja nije se pokazala uspješnom u borbi s vrstama raka koji formiraju tumore nego samo protiv zloćudnih bolesti krvi poput leukemije.

Naučnici uključeni u ovo istraživanje tvrde kako bi njihova T-ćelija mogla voditi prema "univerzalnom" lijeku za rak.

Kako bi sve moglo funkcionisati u praksi?

Liječenje bi započelo uzimanjem uzorka krvi od pacijenta. Njegove T-ćelije bi se uzele, genetski modifikovale i tako reprogramirale kako bi napravile receptor kojim bi otkrivale rak. Takve, "unapređene" ćelije bi se u velikim količinama "uzgajale" u laboratorijama, i zatim ubrizgavale u pacijenta.

Isti takav postupak koristi se i u CAR-T terapijama. Bi-Bi-Si ipak naglašava kako je ovo istraživanje za sada testirano samo na životinjama i ćelijama u laboratoriji i da će prije testova na ljudima morati biti provedene dodatne provjere.

Šta kažu stručnjaci?

Lusija Mori i Đenaro De Libero sa Univerziteta u švajcarskom Bazelu poručuju kako ovo otkriće ima "veliki potencijal". Ipak, ističu kako je sada u vrlo ranoj fazi da bi se moglo govoriti o uspješnoj borbi sa svim vrstama raka.

– Vrlo smo uzbuđeni zbog vijesti o imunološkim funkcijama ove T-ćelije i potencijalnoj upotrebi – objavili su oni.

Danijel Dejvis, profesor imunologije sa Univerziteta u Mančesteru upozorava kako je ovo tek osnovna razina istraživanja i da naučnici nisu tako blizu proizvodnji lijeka za pacijente. Ipak, on ističe da je riječ o značajnom otkriću kako za napredak u načinu razumijevanja kako radi ljudski imunološki sistem, tako i za buduće terapije.