Indijanka Amber Džons King iz indijanskog plemena Čiroki, koja je udajom za Hercegovca Iliju Glogovca iz sela Mosko, kod Trebinja, prešla u pravoslavnu vjeru i postala Srpkinja, uskoro će, kaže, postati i Hercegovka.

„Trenutno živimo u Herceg Novom, ali ćemo prodati kuću u kojoj tamo živimo i preseliti u moje rodno selo Mosko, gdje moja supruga, koja je umjetnica, sada radi na oslikavanju crkve“, kaže Ilija, s obzirom na to da Jovana, kako se sada Amber zove, poznaje malo riječi srpskog jezika.

Upoznali su se u Nju Orleansu, gdje je Jovana radila kao profesor istorije umjetnosti, a Ilija bio pomorac, tako što su zajedno čekali u redu za plaćanje kazne zbog saobraćajne greške i otpočeli razgovor. Prkosna Indijanka se najprije, osjetivši da neko diše iza njenog ramena i čita njene novine koje je razgledala dok je čekala u redu, okrenula u namjeri, kako kaže Ilija, „da ga obruči“, ali je, ugledavši ga, samo tiho prokomentarisala neki novinski naslov – „Kakav je kriminal u Nju Orleansu“, a naočiti Hercegovac, takođe ostavši bez daha, samo je odgovorio „Stvarno jeste“ i pozvao je na kafu. Čiroki Indijanka se od tada nije odvajala od svoga Hercegovca i postala je prava uzorna supruga, koja danas kaže da joj se nije bilo teško prilagoditi Iliji, gorostasu nježnog srca, čiji narod ima sličan prkos i ponos indijanskom. Iz ljubavi prema svom Hercegovcu se krstila u Cetinjskom manastiru i, s obzirom na to da je njeno drugo ime Jones (Džons), uzela to ime prevedeno na srpski – Jovana, tako da se Amber Džons King od 2001. godine zove Jovana Glogovac. Kaže da joj se Mosko, rodno selo njenog supruga, koje se nalazi na putu Trebinje – Bileća, jako dopada, kao i Trebinje, zbog čega su se dogovorili da iz Herceg Novog presele u Mosko.

Glogovci su u Herceg Novom čitavu jednu sobu svoje kuće pretvorili u pravu galeriju u kojoj je preko 70 Jovaninih slika i ikona, a nerijetke su one na kojima su srpski i indijanski motivi, pa je zato jedna od prepoznatljivijih „Vuk Karadžić i poglavica Sekvoja“, koji je osmislio pismo Čiroki Indijanaca.

Jovana ovoga puta nije izlagala tu sliku, već samo one sa Indijancima, kako bi Srbima što bolje dočarala svoje pleme, a među njima je i „Indijanska porodica“, sa tako lijepom ođećom ukrašenom u nekim detaljima poput srpske, a Englezi su ih, kaže, smatrali divljacima.

Želi da Srbima što više dočara život Indijanaca, zbog čega je obećala da će u Trebinju organizovati izložbu svojih radova sa portretima i krajolicima dva tako daleka, ali, kako tvrde Glogovci, tako slična naroda.

Indijanska ogrlica i kapa „zavrata“

Zanimljivo je da su nedavno u Galeriju „Bokić“ u Trebinju, na kolektivnu izložbu hercegovačkih slikara, gdje je bilo izloženo i nekoliko Jovaninih radova, Glogovci stigli s kapama „zavratama“, koje su dio hercegovačke i crnogorske narode nošnje. Jovana je nosila i indijansku ogrlicu, na kojoj je talisman njenog plemena, odnosno, kako objašnjava, Čiroki krst sa simbolikom cijelog svijeta i Boga u sredini.