Obilnije sniježne padavine uvijek naprave pometnju na putevima Srpske. Nakritičnije je na dionicima preko planinskih prevoja, a među njima po ekstremnim sniježnim nanosima prednjači prevoj Morine kod Nevesinja, koga često nazivaju “Evropski Tibet”.

Iz Auto-moto saveza RS vrlo često upozoravaju vozače kako je neprohodan regionalni put R-433 Ulog-Klanci preko ovog prevoja, koji svojom gordom bjelinom oduzima dah.

Morine su predivna krška gorska visoravan u Gornjoj Hercegovini. Smještena je dvadesetak kilometara od Nevesinja. Na zapadu je planina Crvanj, na sjeverozapadu Visočica, na sjeveroistoku Treskavica, na istoku Zelengora, na jugu ponornica Zalomka.

Ka sjeverozapadu je granica Morina  -vrh Ortorog, rub Crvnja, s druge su strane, prema zapadu, sela Seljani i Kruševljani, u Nevesinjskom polju.

Cijele Morine prostiru se na 4700 hektara. Za vrijeme Austrougarske vladavine 700 hektara bilo je vlasništvo seljana, a ostalo carsko zemljište. U prosjeku su Morine visoke 1612 metara nadmorske visine.

Postoji više predanja o njenom imenu. Prema jednom dobila je ime po porodicama koje su ovdje davno živjele, a prema drugoj da su dobile ime po smrti (lat. mors, mortis – smrt; campus mortorum-polje smrti), zbog surovih klimatskih uslovima.
Treća teorija je da je naziv Morine od staroslavenske boginje smrti, tame i podzemlja Morane, koja je ljudima donosila smrt.

Prelijepa visoravan Morine  zimi plijeni bjelinom, ali je izuzetno surova za život.

Ovim ekstremnim uslovima Morina, bijeloj hladnoći i vjetru koji siječe kao oštrica sablje, odolijevaju snažni divlji konji koji se mogu vidjeti kako trče po visoravni.

Još 1475. se u povijesnim vrelima Morine spominju kao pasište.Stanovnici Donje Hercegovine vijekovima su ljeti gonili stoku na ispašu na Morine i okolne planine. Stizali su početkom ljeta, najkasnije do Vidovdana, a ostajali do kraja ljeta, do Male Gospojine kada su silazili s planine na jeseništa.