Bitkoin je poslednjih mjeseci jedna od najprisutnijih tema. Glavni razlog je vrtoglavi porast vrijednosti ove kriptovalute, izražen u američkim dolarima. 

Međutim, postoje i drugi razlozi zbog kojih bitkoin privlači pažnju.  

O bitkoinu se iz godine u godinu sve više govorilo, ali su tek u 2017. kriptovalute privukle pažnju najšire javnosti.

Pojam kriptovaluta možemo uporediti s novcem koji svakodnevno koristimo, ali i s plemenitim metalima. Kriptovaluta je digitalno sredstvo plaćanja, što je jedna od glavnih osobina konvencionalnog novca, koji uveliko upotrebljavamo i digitalno. Kriptovalute nastaju zahvaljujući posebnim algoritmima, kao rezultat tehnoloških dostignuća u kriptografiji, odnosno šifrovanju.

Međutim, dok iza kreiranja konvencionalnog novca stoji Centralna banka neke države, kao jedina institucija koja ima pravo da izdaje (štampa) novac, nastanak i upotreba kriptovaluta su decentralizovani. Samim tim bi trebalo da su izvan bilo kakvog nacionalnog ili međunarodnog nadžora. No, produkcija kriptovaluta više nalikuje dobijanju plemenitih metala, jer je njihova količina ograničena i unaprijed određena. Bitkoini nastaju kao nagrada za proces digitalnog rudarstva, što je aluzija na iskopavanje zlata. U čast onih koji su ovo osmislili, najmanja jedinica jednog bitkoina – njegov stomilioniti dio – nazvana je satoši. Uloga posrednika postaje suvišna, zbog kriptografije, a svaka transakcija je jeftinija, brže i sigurnije se realizuje, dok učesnici ostaju gotovo anonimni.

Čitav proces se odvija zahvaljujući primjeni blokčejn  tehnologije, jedinstvenog načina za skladištenje podataka, prvi put upotrebljenog baš zbog funkcionisanja bitkoina. Blokčejn bilježi i provjerava sve transakcije, tako da su podaci javno dostupni i nije ih moguće naknadno mijenjati. Za ovaj proces su neophodni moćni računari i velika energija za njihovo pokretanje, zarad rješavanja složenih matematičkih problema.

Softver pomoću kojeg se pristupa bitkoinima naziva se bitkoin novčanik, a blokčejn sadrži podatke o svakom izvršenom plaćanju putem postojećih tokena. Replika blokčejna nalazi se u svakom računaru sa pristupom Bitkoin mreži. A kada se izvrši neka transakcija, čvorovi su ti koji je odobravaju, tako što stvaraju novi blok u lancu. Veliku ulogu u svemu ovome ima takođe – čista sreća.

U gradiću Rejkjansberu na Islandu,je locirano preko sto računara, koji rade non-stop i primjenjuju kompleksne matematičke algoritme. Ako njihovi pokušaji da riješe određene probleme urode plodom prije konkurencije, stvara se novi blok informacija. To donosi određen broj bitkoina ( do nedavno 25, a trenutno 12,5, s tendencijom daljeg smanjivanja), koje je nemoguće kopirati ili falsifikovati.

Ovako nešto je moguće i u kućnim uslovima, uz odgovarajuće prilagođavanje personalnih računara, ali je i rezultat srazmjerno manji. Maksimalan broj bitkoina, koji mreža može da proizvede, iznosi oko 21 milion. Pri tome je čitava stvar programirana tako da se proizvodnja vremenom usporava. Iako je već „iskopano“ oko 80% bitkoina, postoje indicije da iskorišćavanje ovog potencijala može da potraje sve do 2140. godine. No, to u mnogome zavisi i od uvećanja računarskog potencijala, koji generiše ovu kriptovalutu. Što je više rudara, vrijednost novih blokova izražena u bitkoinima biće sve niža. Vrijednost bitkoina se otuda javlja iz njegove rijetkosti, a raste kako se povećava nivo povjerenja u ovu kriptovalutu, kao i sa povećanjem mogućnosti stvarne upotrebe. Ali, raste i zbog špekulanata. Vrijednost se mijenja svakog trenutka. Sredinom decembra 2017. se približila čak 20.000 dolara za jedan bitkoin, što je njen najviši nivo otkako postoji, iako je već krajem decembra iznosila oko 13.500 dolara. Početkom ove godine je prisutan trend pada. Dakle, kao u slučaju cijene zlata, akcija i slično, sve zavisi od dešavanja na berzi.

Jedna od osnovnih ideja vezanih za bitkoin jeste da olakša i pojeftini transfer novca širom svijeta. Ako bi bila ustanovljena globalna valuta, ona bi poslužila kao osnova za finansijsku mrežu budućnosti. Međutim, blokčejn, kriptografska tehnologija koji stoji iza priče o bitkoinu, jeste mnogo više od toga.

Implementaciju ove tehnologije planiraju značajne institucije, poput najveće američke elektronske berze ili Engleske banke, centralne banke Velike Britanije, koja je druga najstarija na svijetu. Još, misteriozni Nakamoto je blokčejn postavio kao otvorenu platformu, poput recimo Vikipedije. Blokčejn se može koristiti bez ičije dozvole ili plaćanja naknade za korišćenje. Tako, u planu je upotreba ove tehnologije za proveru vlasništva nad zemljištem ili zdravstveno osiguranje. Ipak, trgovina bitkoinima – odnosno pokušaj bogaćenja na taj način – je za sada bez premca, iako mu se približavaju druge valute, poput etereuma (ethereum) i lajtkoina (litecoin). Sve su češća pojava automati preko kojih se bitkoini mogu mijenjati za kakvu konvencionalnu valutu, u čemu prednjače britanski gradovi. Kao sredstvo plaćanja ga prihvataju velike kompanije, Microsoft i Tesla.

Zanimljivo je kako se svjetske ekonomije ophode prema bitkoinu/kriptovalutama, i to ne samo one najmoćnije. Neke od njih, poput Rusije, već posežu za državnim valutama tog tipa. Nešto slično je ranije pokušala Estonija, evropska država najnaklonjenija digitalizaciji, ali se tome oštro usprotivila Evropska centralna banka, zbog zaštite evra. SAD su legalizovale bitkoin 2013. godine, i kao vodeća svjetska ekonomska sila, predstavljaju glavni teren za testiranje mogućnosti kako korišćenja bitkoina, tako i blokčejna. Danska i Švedska su riješene da iz upotrebe izbace papirni novac, pa otuda ne čudi naklonjenost kriptovalutama. U ovim i drugim zemljama, sve je više startapova vezanih za bitkoin.

Kada se izgubi povjerenje u neku valutu – a tokom 20. vijeka je najstabilniji bio američki dolar – onda se investitori okreću drugoj valuti ili recimo zlatu. Na primjerima zemalja koje je finansijska kriza dobrano uzdrmala, možemo vidjeti kako se njihovo stanovništvo okrenulo ulaganju u bitkoin. Postoji specijalno razvijen Indeks tržišnog potencijala bitkoina koji pruža odgovor na pitanje koliko je vjerovatno da određena zemlja usvoji bitkoin. Po visini tog indeksa, Argentina je na prvom mjestu, a iza nje je Venecuela.

Pored želje da se kroz trgovinu bitkoinima u zemlju unese kapital, jeftina električna energija – bitan resurs u proizvodnji bitkoina – mogla bi da bude još jedan razlog za njegov prodor.

Kriptovalute bi mogle da postanu sve povezanije sa tradicionalnim finansijskim tržištima, ali i da ih ugroze, po mnogim analitičarima. Razlog tome nije njihovo postojanje i korišćenje per se, već,kako se smatra, vještačko podizanje njihove vrijednosti, koje znatno oscilira čak i na dnevnoj bazi. Stoga je izvjesno uvođenje regulative nad ovom oblašću, za sada na nivou Velike Britanije i Evropske unije, kao i Italije, što će narušiti anonimnost transakcija. Međutim, koliko ima apela na oprez, toliko ima i riječi podrške. Čini se kako je svjetski finansijski sistem na pragu velikih promjena, posebno ukoliko se uspostavi relativna stabilnost u pogledu vrijednosti kriptovaluta. One tako vrlo brzo mogu postati samo još jedan u nizu elemenata koje čine proces globalizacije i mijenjaju svakodnevicu, a do kojih je došlo zahvaljući tehnološkom progresu.