„Dali smo sebi zadatak da već danas pripremamo infrastrukturu za grad koji će populaciono da raste - i da ima najmanje 50 hiljada stanovnika.“

Vedran Furtula, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Trebinja

Izgradnja aerodroma, čiji je investitor Srbija, i u široj javnosti već se doživljava kao istorijski projekat za Trebinje. Početak radova najavljen je za proljeće. Do tada su pred svim akterima ozbiljni poslovi. Šta su obaveze Grada Trebinja i kakva ja planirana dinamika?
- Intenzivirane su projektne i planske aktivnosti na realizaciji zasigurno najznačajnijeg i najvećeg infrastrukturnog projekta u Trebinju. Na sastancima se precizno utvrđuju pravci djelovanja i obaveze svih strana oko izgradnje aerodroma i prateće infrastrukture. Moramo jasno definisati šta je čija obaveza kako bismo mogli paralelno i sinhronizovano da djelujemo. Na Gradu Trebinju je definitivno obaveza projektovanja pristupne saobraćajnice u dužini oko 2,3 kilometra – što bi bio spojni put aerodroma sa magistralom prema Dubrovniku. Vjerovatno i izmiještanje unutrašnje saobraćajnice za Taležu, Mioniće i okolna sela, uz prateće troškove eksproprijacije. Finansiranje izgradnje saobraćajnica obaveza su Grada Trebinja i Puteva RS, dok će za potrebne investicije u komunalnu infrastrukturu biti odgovorna nadležna preduzeća. Aerodrom se u ovom trenutku intenzivno projektuje. Po dinamičkom planu, rok za projektovanje je od šest do devet mjeseci – zato što ovaj posao uključuje i izradu pratećih dokumenata, poput studije uticaja na životnu sredinu, što je postupak koji zahtijeva vrijeme. Odabrana projektantska kuća – Institut za građevinarstvo, u okviru projektivanja radi i zoning plan, na bazi „leks specijalisa“, posebnog zakona koji će pomoći da postupci po bržoj proceduri budu završeni. Novac za otkup zemljišta, koliko sam upoznat, već je prebačen na preduzeće Aerodrom Trebinje, kabinetski rad je upotpunosti završen i slijedi praktični dio procesa ekproprijacije. Vjerujemo da će cijeli ovaj administrativni dio posla biti privreden kraju do proljeća, da ćemo imati gotov projekat i zoning plan, riješene imovinsko-pravne odnose - i da ćemo krenuti da radimo.

Vlada Srpske je izrazila namjeru da u Trebinju izgradi novu bolnicu. Nedavno je utvrđena i nova lokacija za gradnju, a vi ste najavili da bi radovi i u ovom slučaju trebalo da počnu na proljeće. Do proljeća je, pretpostavljam, mnogo posla?
- Nova bolnica je uz aerodrom svakako najvažniji projekat za Trebinje. Očekujemo početak radova na proljeće - na lokaciji u Pridvorcima. Bili smo na stajalištu da taj objekat treba planirati izvan užeg gradskog jezgra. Međutim, prihvaliti smo mišljenje struke - da objekat čija je djelatnost briga o zdravlju stanovništva treba približiti građanima i infrastrukturno ga što kvalitetnije povezati sa gradom. Problem nam je bio što za takav objekat ili kompleks objekata treba velika površina, kakve nema u užem dijelu grada. Kao možda i jedino moguće rješenje, odlučili smo se da lokaciju u Pridvorcima, površine oko 8,7 hektara, privedemo planiranoj namjeni, na način kako je to zakonom predviđeno, a to je: tretiranje sprovedbenim planskim aktom - regulacionim planom, prenamjenom zemljišta i obezbjeđivanje infrastrukturnih uslova. Do proljeća bi trebalo da bude završeno i projektovanje, što je u nadležnosti resornog ministarstva zdravlja. Prema onome što se već zna – objekat će biti blokovskog, paviljonskog tipa, koji će se vremenom razvijati i dograđivati novim sadržajima, poput transfuziološke, stomatološke, hematološke i drugih klinika. Takođe, i svim pratećim sadržajima, kao što su apoteke, parkinzi, priključne saobraćajnice, vjerovatno i heliodrom.

Duhovni centar u Mrkonjićima - projekat koji gradimo za vječnost

U Mrkonjićima, rodom mjestu svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog, nastaje kompleks duhovnog centra – manastira, koji zajedno grade Srbija, Republika Srpska i Grad Trebinje. Neimarsko djelo koji će zaista na poseban način obilježiti ovo vrijeme. Kako napreduju radovi?
-  Ono što se gradi u Mrkonjićima ostaće iza nas kao objekat od najviše vrijednosti - u arhitektonskom, duhovnom i turističkom smislu. Već se možemo pohvaliti da smo završili prvu fazu, a to je kompleks objekata uz samu crkvu, koji čine - zvonik, kelije, radionica, tremovi, pomoćne prostorije, gostionica, suvenirnica, toaleti, česma, palionica svijeća, prostor za boravak na otvorenom. Ovaj dio kompleksa je već predat na korišćenje. Rađen je od kamena, drveta, drugih autohtonih materijala. Sve, i projektovanje i građanje, bilo je podređeno tome da sadržaj bude vrijedan i autentičan. Drugi kompleks objekata krećemo da radimo, a tu su osnovni sadržaji – izložbena galerija, riznica, kuhinja, jedna scena sa velikim amfiteatrom, zidine, gostionica, natkrivena pozornica i drugi prateći objekti. Pored ova dva kompleksa planirana je i izgradnja parohijskog doma sa parkingom i pješačkom stazom, kao i izgradnja parkinga preko puta crkve Svetog Nikole. U finansijskom smislu ovo još nije zatvoren projekat. Obezbijedili smo oko 2,4 miliona KM – u jednakim paritetima Srbija, Republika Srpska i Grad Trebinje po oko 800.000 KM. Već nam se pridružila Elektroprivreda RS sa pola miliona KM. Smatramo da ovaj projekt treba da bude djelo duhovnog, pravoslavnog jedinstva, pa kucamo na sva vrata. Pozivamo i prozivamo druge, kao što je Vlada Crne Gore i ostale vlade iz pravoslavnog svijeta da nam se priključe. Mogu reći da na ovom projektu i ne žurimo - ovo je projekat koji gradimo za vječnost.

Revitalizacijom Starog grada, urbano jezgro Trebinja dobiće jednu posve novu arhitektonsku notu i vrijednost. Poplovačavnje ulica i trgova, koje prati i izgradnja podzemne komunalne infrastrukture, završeno je u istočnom dijelu kastela. Koja je sljedeća cjelina na kojoj su planirani radovi?
- Složenost i obimnost projekta zahtijavaju nešto duže vrijeme, kao što se podrazumijevalo da će radovi teći i nešto usporenije - zbog činjenice da je tamo veliki broj ugostiteljskih objekata, pa izbjegavamo da radimo ljeti, kad je turistička sezona, iako je to najbolji dio godine i za građevinske radove. Popločanje ćemo završiti u četiri faze, a do sada smo dvije priveli kraju. Upravo raspisujemo poziv za narednu fazu, kojom ćemo produžiti popločani dio sa obje strane - ulicom koja se nastavlja do južne kapije kastela, a na suprotnom kraju, onom što vodi do trga. Sve u svemu, vrlo brzo će popločanje biti završeno na kompletnoj površini Starog grada jer novac postoji za cijeli projekat – a to su, kao što znate, uglavnom sredstva Republike Srbije. Namjeravamo da uradimo i određena arheološka iskopavanja u saradnji sa Muzejom Hercegovine. Recimo, na prostoru ljetnog kina postoje indicije da se nalaze određene arheološke vrijednosti. Ako nešto tako nađemo – da to i konzerviramo, da naš Stari grad ima i tu dimenziju, ostatake neke građevine ili kakav drugi arheološki sadržaj iz svoje prošlosti. Takođe smo planirali da trg oplemenimo česmom ili spomenikom, nekim sadržajem koji će ponijeti naziv povezan sa imenom Srbije kako bismo se na taj odužili za donaciju zahvaljujući kojoj sve ovo i radimo.

Uskoro nova faza radova na popločanju ulica Kastela

Postoje li modaliteti da Gradska uprava podstakne i neophodne intervencije na objektima u Starom gradu, kako bi sa više smisla bili uklopljeni u željenu ambijentalnost?
- Vidjeli smo da iza nas, kuda prođemo sa popločanjem, ostaju i neki nedovršeni radovi. Nesanirane  fasade, krovovi, objekti nepovezani na komunalnu infrastrukturu. Tragamo za modalitetima - da li kroz subvencije ili na neki drugi način - ali ćemo svakako naći neko rješenje. Ovaj prostor je pod zaštitom kao nacionalni spomenik BiH i u ove poslove mora biti uključen i nadležni organi kako bi uređivali po njihovim smjernicama.

Kakvi su planovi u vezi sa najavljenom obnovom hendeka oko zidina kastela, što i neupućenima djeluje kao zaista zamašan i delikatan poduhvat?
- To i jeste razlog zbog čega još nismo započeli radove. Idejno rješenje je završeno i trenutno je na reviziji. U tom projektu smo pokušali da dokažemo, prvo sebi - da li je moguće postići da voda gravitaciono teče oko Starog grada, da bi spriječili eventualno stajanje vode, koja, takva, može biti izvor zaraze. To smo donekle odgonetnuli. Nismo zadovoljni projektnim rješenjem, moram i to odmah da kažem, iako smo se trudili da uradimo najbolje. Potrebno je regulisati i saobraćaj u ovoj zoni - i dok bude trajala gradnja ali i po njenom završetku jer bi projektom jedna saobraćajnica oko Starog grada, koja je dijelom i parking prostor, bila eliminisana. Brinu nas i što izvođači ovakvih radova mogu biti samo specijalizovane firme kakve u Republici Srpskoj i širem okruženju ne prepoznajemo. Zbog zidina, koje su dio istorijske cjeline pod zaštitom, radovima na hendeku bi morali da prethode oni istražni, kako bismo ispitali kako su one fundirane. Dakle, kompleksnost cijelog projekta još uvijek od nas traži oprez, detaljnije ispitivanje i projektovanje i sprečava nas da odmah krenemo u realizaciju. Međutim, ne odustajemo - jer bi Trebinje sa njim dobilo jedan zaista poseban arhitektonski i turistički sadržaj, kakav se ne može vidjeti na širem ovom području.

U Trebinju je izgrađeno ili je u toku gradnja više objekata od posebnog interesa, gdje je Grad Trebinje ili investitor ili na neki način partner u projektu...
- Može se reći da je Trebinje bilo pionir u nizu takvih projekata. Gradska tražnica je elitan objekat, kojeg u isto vrijeme krasi i visoka arhitektonska vrijednost. Među objektima od najviše vrijednosti i važnosti je svakako nova zgrada gimnazije, zadužbina Rodoljuba Draškovića. U zgradu za mlade bračne parove useljeno je 40 porodica sa već 70-oro djece. Objekat smo infrastrukturno opremili - i još ćemo ga opremati dodatnim sadržajima, kao što su igrališta, hortiluktura, šetališta. Kada je u pitanju zgrada dnevnog centra za djecu ometenu u razvoju – ono što nas koči je što još nismo do kraja zatvorili finansijsku konstrukciju. Svakodnevno kucamo na razna vrata i mnogi su već iskazali želju i potrebu da se uključe. Među njima i Vlada AP Vojvodine koja će vrlo brzo djelovati i pomoći nam da završimo radove. Jedan od projekata koji upravo razvijamo je zgrada za medicinski kadar, profesore i ljekare. Vjerovatno je i ovo pionir projekat u Republici Srpskoj. Smatrali smo da uz izgradnju nove bolnice moramo razvijati i kapacitete za smještaj, da moramo nešto još ponuditi što bi privuklo eminentni kadar medinicske struke da dođe i radi u Trebinju. Postoji jedna neiskorišćena površina u kompleksu stare bolnice, na kojoj planiramo gradnju ove zgrade.

Trebinje 21. vijeka o kojem ste govorili traži i kvalitetnije saobraćajne poveznice. Započeti kapitalni projekti su svakako gradske obilaznice – istočna i zapadna. Kako se razvijaju ove investicije?
- Projektna dokumentacija je praktično završena. Eksproprijacija za zapadnu obilaznicu je završena. Novac je obezbijeđen, a jedna trećina trase je već izgrađena. U međuvremenu smo radili korekciju na projektu, dislocirali smo jedan dio trase jer smo imali imovinsko-pravnih problema, pa trenutno čekamo ishodovanje građevinske dozvole za tu dionicu, nakon čega uvodimo izvođača da nastavi da radi. Time bi zapadnu obilaznicu završili od „Grada sunca“ do magistralnog puta Trebinje – Dubrovnik. Ostaje nam poveznica od „Grada sunca“ na drugi magistralni pravac prema Mostaru, sa spojnom tačkom ispod manastira Tvrdoš i pratećim mostom. Tu dionicu smo već jednim dijelom isprojektovali, na nivou idejnog projekta, a sada pristupamo izradi glavnog projekta. Što se tiče istočne obilaznice – ona je započeta radovima na izgradnji mosta, koje finansiraju Hidroelektrane na Trebišnjici. Prva što će se graditi i za šta čekamo samo građevinsku dozvolu – to je dionica od mosta do magistralnog puta Trebinje-Nikšić. Obilaznice imaju karakter gradskih magistrala pa bi izgradnju trebalo da finansiraju Putevi RS. Ostale dionice ćemo realizovati sukcesivno.

Ekspanzija gradnje u Zasad polju

Aktuelni su i projekti izgradnje novih ulica i komunalne infrastrukture u zonama ekspanzije gradnje, kao što je Zasad polje...
- U Trebinju su evidentne saobraćajne gužve – iz dva razloga. Prvo, što je u gradu ljeti, za vrijeme turističke sezone, mnogo više ljudi. Upravo gradske obilaznice bi u velikoj mjeri trebalo da riješe ovaj problem. Drugi razlog je što i naši građani, možda i više nego što je potrebno, vole da se služe automobilima. U Zasad polju je gradnja u ekspanziji, već se vide obrisi jednog novog naselja - ali mi tu ekspanziju pratimo. Zaista aktivno radimo na infrastrukturnom opremanju ovog dijela. Ubrzo ćete vidjeti kako će nove unutrašnje saobraćajnice, koje su na ovom području u izgradnji, relaksirali pritisak na glavne saobraćajne tokove u gradu...

NA URBANISTIČKOM RASKRŠĆU

Aerodrom i nova bolnica, kao svojevrni orijentiri, geografski markiraju ključne pravce budućeg urbanog razvoja grada, koji se, opet, planira decenijama unaprijed, ukoliko želimo skladno razvijene i funkcionalne gradske cjeline. Kazali ste da vaše odjeljenje radi upravo i na kreiranju strateških planskih dokumenata. U nekim osnovnim crtama, kako bi Trebinje izgledalo sa, recimo, 50.000 stanovnika?
- Tako i projektujemo. Dali smo sebi zadatak da već danas pripremamo infrastrukturu za grad koji će populaciono da raste - i da ima najmanje 50 hiljada stanovnika. Prostorni plan grada Trebinja, koji se praktično prvi put radi, trenutno je u izradi a u četvrtom kvartalu je predviđeno i njegovo usvajanje u Skupštini grada. Takođe, u četvrtom kvartalu smo planirali pokretanje izrade nešto detaljnijeg strateškog planskog dokumenta – urbanističkog plana, s obzirom na to da je postojeći istekao još 2015. godine. Mnogi gradovi u Republici Srpskoj nemaju urbanistički plan koji je „u toku“, ali nije loše nekada ni sačekati. Trebinje je na svojevrsnom urbanističkom raskršću i da smo te planove ranije radili – u međuvremenu bi se javile potrebe za takvim intervencijama da oni danas ne bi bili aktuelni. Svjedoci smo ekspanzije gradnje, projektuju se i već grade gradske i vangradske obilaznice, zatim i elektroenergentski objekti poput solarnih elektrana, već smo govorili o aerodromu i novoj bolnici. Svi ti kao i niz drugih sadržaja su neophodni input prostornim planerima koji se bave izradom strateških dokumenata. Sačekali smo, dakle, te veće infrastrukturne projekte, učešće viših organa - da nas prosto orijentišu po pitanju budućih planova, sadržaja i kapaciteta, i zato sada pristupamo njihovoj izradi. Ti strateški planski dokumenti će sigurno redefinisati ono što danas imamo u smislu plana korišćenja i organizacije prostora. Uvažiće naše potrebe ka širenju gradu - u pravcima ka polju i Draženskoj gori, ali i na određenim ciljanim zonama, koje su nam posebno interesantne za kreiranje nekih novih sadržaja.

Kada pominjete te ciljane zone, na posljednjem skupštinskom zasjedanju usvojena su dva zoning plana – Ubla i Humac. Da bi se prevenirala stihijska gradnja, urbanisti moraju uvijek biti barem jedan korak ispred onih koji grade. Postoje li još neke zone koje je potrebno već sada posebno urbanistički osmisliti?
-  Želimo u startu da kreiramo jasnu urbanističku viziju za neka područja koja su nam posebno interesantna, kako se ubuduće ne bi dešavalo da imamo naselja kao što su recimo Crnač, dijelom i Varina Gruda ili neka slična. Dakle, da za ta područja propišemo sve što urbanizam može da propiše. Konkretno za Ubla - to je veličina objekata, veličina parcele, orijentacija objekta, zelenilo, materijalnizacija objekta... Zato je zoning plan za Ubla daleko detaljnije razrađen nego što i zakon propisuje za neki sprovedbeno planski dokument tog nivoa. Prosto smo željeli da zaštitimo to područje kao izletiše i vikend naselje, u kojem svi objekti moraju upotpunosti biti ambijentalno uklopljeni u tu sredinu. Područje obuhvata zoning plana „Humac“ prepoznali smo kao lokalitet gdje se može razviti elitističko naselje, u smislu vila i rezidencija. Takođe, radimo planske akte za područja na glavnim magistralnim pravcima, ulazima ili izlazima grada, kao što je Podgljivlje, gdje je i pručljučno mjesto buduće istočne obilaznice. Tamo se sa obje strane magistrale grad može širiti i želimo da sadržaji koji će se tu razvijati imaju vrijednost primjerenu „ulaznim vratima“ grada. Takođe, u budžetu smo planirali da definišemo i određena rješenja za naselja na potezu Volujac-Biograd, na putu prema Dubrovniku. Isto tako, želimo urediti kompletno područje obale rijeke Trebišnjice, gdje je evidentan pritisak na prostor u smislu divlje gradnje, što ugrožava i tranformaciju velikih voda kroz grad. Još je niz takvih područja gdje smo planirali intervencije u smislu izrade prostorno planske dokumentacije.

IDEJE ZA BUDUĆNOST, NOVI ARHITEKTONSKI REPERI

Idejno rješenje za Trg pjesnika

Koliko se u Trebinju razmišlja o urbanističkim i arhitektonski izazovima budućnosti? Jedna brošura, koju je vaše odjeljenje publikovalo prošle godine, upravo donosi ideje za razmišljanje o novim sadržajima, praksama u arhitekturi, nudi drugačiji i inovativniji pogled na oblikovanje nekih prostora. Šta to Trebinju danas nedostaje?
- Trebinje je po sebi poseban grad, svojevrsni turistički reper Republike Srpske. Arhitektura našeg grada je magnet za turiste širom regiona. Ali mora i da se razvija. Smatramo da to može samo u smislu da se prepoznaju neki novi arhitektonski, urbanistički i turistički reperi – i da to bude nešto što će upotpuniti sadržaj koji grad već ima. Jedan od takvih sadržaja jeste sigurno i panoramski dolap. U Trebinju, gdje su kola na Trebišnjici prepoznatljivi dio baštine, to bi bilo nešto zaista atraktivno i novo, iako već viđeno u velikim centrima. Planirali smo i jedan pješački most koji bi spojio dvije obale na Otoku i bregovačkom bazenu. U brošuri koju pominjete vidjeli ste i jedno idejno rješenje za Trg pjesnika, gdje u budućnosti planiramo da cijeli taj prostor popločamo i oplemenimo dodatnim sadržajima kako bi bio reprezentativniji. Radimo i studiju opravdanosti izgradnje zoološkog vrta. Planiramo i novi park u gradu ili određene parkovske zone u mjesnim zajednicama. Vjerovatno ćemo uraditi i jedno konkursno rješenje za novi kongresni centar, sa hotelsko-ugostiteljskim i sportsko-rehabilitacionim sadržajima. Među novim idejama je i projekat gondole prema okolnim uzvišenjima i fortifikacijama - jer vjerujemo da grad treba da širi svoju turističku ponudu i u tom pravcu. Određena područja uz obalu rijeke Trebišnjice potrebno je razvijati, poput dijela ispod Mosta branilaca Trebinja – a tom pravcu smo već imali jedan konkursni zadatak i rješenja za čitav niz sadržaja. Kako bismo racionalizovali prostor, moramo da razmišljamo i o povećanju spratnosti u gradnji na dijelovima gdje je to morforloški moguće. Poslije rata u svim gradovima Republike Srpske grade se uglavnom tipska naselja, prilično bezlična, novije, ali arhitekture koja ni po čemu nije posebno vrijedna. Nešto se slično i nama desilo. Zato smatramo da bi i određeni objekti orijentisani ka arhitekturi 21. vijeka donijeli Trebinju jednu posve novu dimenziju...

Ideja za budućnost - panoramski točak