Slobodna zona u Republici Srpskoj mogla bi da zaživi do kraja ove godine, a prvi zahtjev za njenim formiranjem očekuje se iz Trebinja, rečeno je na Jahorini nakon sastanka resornih ministara sa predstavnicima lokalnih zajednica koje su pokrenule inicijativu za osnivanje slobodnih zona.

Sastanak je održan na marginama međunarodne poslovne konferencije gdje je jedna od ključnih tema bila upravo slobodna zona i stvaranje uslova za privlačenje investitora.

Otvaranje radnih mjesta i jačanje privrede - ključni je cilj Trebinja koje bi već sljedeće sedmice trebalo da ka resornim ministarstvima Republike Srpske i BiH uputi zahtjev za osnivanjem slobodne zone na deset hektara, s mogućnošću proširenja na 100 hektara.

- Trebinje je pozicionirano na nekih 20 kilometara od Evropske unije, u narednom periodu ide izgradnja aerodroma, smatramo da su to sve prednosti da bi se upravo jedna slobodna zona osnovala na području grada Trebinja, samim tim neće jačati grad Trebinje, nego vjerujte i cijela Republika Srpska, a i smatram da će to da otvori nova radna mjesta, da će da dođu investitori - kaže Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.

Iz Trebinja najavljuju da će, uz postojeće olakšice, učiniti i više da bi privukli investitore. Istovremeno, u završnoj fazi je i elaborat za formiranje slobodne zone u Bratuncu koji će omogućiti i upućivanje inicijative ka Vladi Srbije.

- Zaključkom zajedničke sjednice Vlada Srpske i Srbije koja će investirati u infrastrukturu u slobodne zone u visini od 10,5 miliona evra što omogućava da realno možemo očekivati da zaživi jedna takva slobodna zona u Republici Srpskoj, pa nadam se čak i do kraja ove godine - rekao je Vjekoslav Petričević, ministar privrede i preduzetništva Republike Srpske.

A na putu formiranja slobodnih zona i te kako će koristiti iskustva iz Srbije, konkretno slobodne zone Pirot koja zapošljava 6.200 radnika.

Ministar spoljne trgovine u Savjetu ministara Staša Košarac podsjeća da su uz četiri slobodne zone u Federaciji, inicijativu za njihovo formiranje pokrenuli Trebinje, Bratunac, Gradiška i kompanija Bimal iz Brčkog.

- Mislim da to može biti snažan imput za povećanje spoljno-trgovinskog prometa s jedne strane, može dati jak imput u socijalnoj dimenziji zapošljavanja novih ljudi i naravno prepoznatljivosti i međunarodnom kredibilitetu i Republike Srpske i BiH i s tog aspekta su naše procjene da je to značajna politika - istakao je Košarac.

O ovim pitanjima razgovarano je i na poslovnoj konferenciji koju su organizovali Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH i Savjet stranih investitora. Cilj je predstaviti mogućnosti ulaganja u BiH i saradnja sa svijetom s fokusom na zapadnu Afriku, zemlje Bliskog istoka, Kinu i Tursku, kao i sagledavanje kako se domaće firme snalaze u postkovid periodu.