Predsjednik Poslovnog sistema "Swisslion" Rodoljub Drašković najavio je skoru gradnju Kliničko - bolničkog centra u Gradu sunca kod Trebinja, novih privrednih i turističkih sadržaja koji će značajno doprinijeti povećanju standarda stanovništva, a sve u cilju ekonomskog razvoja regije i uz saradnju i integraciju svih privrednih subjekata, članova novoosnovanog Udruženja privrednika Hercegovine čiji je Drašković predsjednik.

„Za sada sam na ovu temu obavio neformalne razgovore, saopštio ideju i viziju, a uskoro slijedi da Udruženje definiše pismo namjere i uputi ga na relevantne adrese kako bi se uključili u realizaciju ovog projekta“, kaže Drašković.

On dodaje da je spreman da obezbijedi 50 odsto od ukupnih sredstava za gradnju Kliničkog centra, najmodernije institucije tog tipa na Balkanu.

„Moramo definisati idejne projekte i za te projekte definisati izvore finansiranja. Da li će to biti javno privatno partnerstvo, da li ćemo uspeti da obezbedimo donacije, ili neki drugi model ostaje da se vidi u narednom periodu. Lično sam angažovao doktore i profesore sa beogradskog Medicinskog fakulteta i klinika u Beogradu koji rade osnove idejnog projekta“, istakao je Drašković.

Kaže da će se na bazi tih idejnih projekata, raditi građevinski projekti i definisati nabavka najmodernije savremene medicinske opreme.

Vođen jevrejskom poslovicom „Lako je meni siromahu u bogatom selu, ali teško meni bogatom u siromašnom selu“, Drašković je proteklih deset godina nastojao da svu svoju energiju usmjeri na razvoj Hercegovine.

„Cilj mi je da obogatim cijelu Hercegovinu, a put je potpuno jasan. Integrisati ljudske resurse, znanje, kapital, energiju, entuzijazam i usmjeriti tu pamet da bi stvarali dobra za narod Hercegovine, da izliječimo siromaštvo, da vratimo raseljene i iseljene, da obezbedimo uslove povratka, svih onih koji su stekli znanje ili materijalna dobra, da ih stavimo u funkciju razvoja Hercegovine“, kaže Drašković.

Iz tih razloga najveći investitor u regionu pokrenuo je inicijativu za udruživanje građana i privrednika kako bi definisali ideje, a jedna od njih je da Hercegovina bude regija od posebnog značaja u Republici Srpskoj i BiH.

„Na bazi zdravih ideja želimo da definišemo projekte i da ostvarimo sve preduslove za realizaciju tih projekata koji će podići standard stanovništva Hercegovine, da gradimo kuće, stanove, da gradimo nova privredna tkiva, turističke sadržaje, da stvaramo ambijent koji će privući savremenog turistu koji zahtijeva visoke turističke standarde“, kaže Drašković.

Smatra da je ogromni privredni potencijal Hercegovine u svim granama djelatnosti - od zdrave hrane, voćarstva, vinogradarstva, povrtlarstva.

„Na tim resursima gradićemo privredne kapacitete i stvarati brend organske zdrave hrane iz Hercegovine, jasan je Drašković i dodaje da se nikako ne smije zanemariti ni građevinarstvo koje je u Hercegovini u velikom usponu.

Veliku šansu za Hercegovinu i podizanje društvenog standarda vidi u energetskom sektoru na čijem je čelu Trebinjac Luka Petrović koji je i predsjednik Upravnog odbora Udruženja privrednika Hercegovine.

„Shvatili su me svi koji su sa mnom u Hercegovini radili u protekloj deceniji da je jedini ispravan put integracija privrednih resursa na principima granskog povezivanja i integraciji kapitala. Moguće je od osiromašene Hercegovine stvoriti ekonomski moćnu regiju. Aktuelnu političku scenu treba urediti kako bi bila u funkciji sveukupnog razvoja da oni koje smo birali počnu razmišljati ne o ličnoj koristi nego kao politički eksponenti koji mogu doprinijeti stvaranju privrednog ambijenta kao jedinog izvora boljeg života sveukupnog stanovništva“, kategoričan je Drašković.

Svjestan je, kaže, odliva radne snage i da se „preko noći“ ne mogu desiti neke drastične promjene, ali rješenje vidi u obezbeđivanju ambijenta za privređivanje, sredine koja daje sigurnost, adekvatno plaćanje radnika i viši standard življenja.

„Moramo svi zajedno da obezbedimo odgoj i školovanje sve novorođene dece, njihovo usmeravanje i osposobljavanje za život, stipendiranje i obezbeđivanje uslova da se nakon završenih škola vraćaju u Hercegovinu, da im se obezbedi posao u struci, da se organizuju fondovi iz kojih će se povlačiti ova sredstva. Takođe, treba da organizujemo fondove koji će preuzeti brigu o starima, ne smijemo dozvoliti da staračko stanovništvo živi u bedi“, kaže Drašković.

Mišljenja je da, ukoliko se stvori privredni i društveni ambijent, smjer kretanja potrage za poslom neće biti u pravcima koje nam donosi realna stvarnost, već suprotno, ovdje će se tražiti posao.

„Danas su svi u istim mukama. Sposobno stanovništvo odlazi. A proces oporavka ne može se desiti preko noći. Na tome intenzivno svi moramo raditi. Moramo se opredeliti za stvaranje novih kadrova, da obezbedimo adekvatnu zamenu za one koji odlaze“, kaže Drašković.

On podsjeća da već 20 godina Swisslion stvara kadrove i ima najkvalitetniju kadrovsku školu u Evropi i zato imaju visoku cijenu na tržištu rada.

„Nije prvi put da se osposobljeni kadrovi vrbuju i nude im se poslovi gdje ne moraju ulagati trud, bez puno obaveza, a isto su ili nešto više plaćeni“, dodaje Drašković.

Poručuje da je njegova opredjeljenost da ulaže u Hercegovinu neupitna, ali da u posljednje vrijeme manje boravi u Hercegovini zato što u Vršcu radi intenzivno na projektu izgradnje Grada vina. Radi se o kompleksu koji će raspolagati luksuznim hotelima, muzejom, vinskim podrumom...

„Vlasnik sam Vršačkih vinograda, koji imaju tradiciju dugu preko 400 godina i jedno su od najstarijih vinogorja u Evropi“, dodaje Drašković najavljujući brojna iznenađenja i velike investicije i na ovom projektu...

BAM Consulting