Na jugu Srpske, posljednjih godina, sve je manje novih vinograda. Razlozi su, prema svemu sudeći, visoka početna ulaganja i cijena sirovine, koja ne pruža mogućnost ozbiljnije zarade. U postojećim, u jeku je intenzivna rezidba, od koje će, u najvećoj mjeri, zavisiti kvalitet i rod u sezoni.

Postojeći vinogradi, podignuti uglavnom u prethodnih deset godina, pružaju mogućnost proizvodnje grožđa za postojeće vinarije.

Preduzeće Agrofin jedno je od rijetkih koje određene količine plasira i u susjedne regije.

Istina je da se to ne radi zbog realnih viškova, nego zbog uvoza znatno jeftinijeg grožđa iz Makedonije i nelojalne konkurencije. Prerađivače interesuje samo krajnji proizvod, a cijena ovdašnje sirovine, tvrde vinogradari, ne dozvoljava rentabilnost.

- Proizvodnja grožđa ima svoju cijenu i samim tim vrlo malo sredstava ostaje za ulaganje i proširenu reprodukciju, i onda se snalazimo kako znamo i umijemo. Mislim da bi trebalo otvoriti sve granice, neka radi kako ko hoće, ali da se svako oporezuje i da postoji određena kontrola - kaže Dragan Anđelić, direktor Agrofin d.o.o.

Za hektar novog vinograda, potrebno je 40 do 50 hiljada KM, a na povrat uloženog novca čeka se više godina.

U velikim vinogradima, rezidba loze počela je prvih dana decembra. Zbog nepostojanja većeg broja stručnih radnika, cijene rada i specifičnosti posla, angažovani su uglavnom stariji.

Nevenka Koprivica, sezonski radnik u vinogradu, rekla je da je rezidba loze teška, posebno za žene. Kaže, dnevno može da oreže oko 300 loza.

Nedostatak radne snage mogao bi se najviše osjetiti u sezoni berbe.

Ukoliko na vrijeme obezbijede novac, Agrofin planira da zasadi deset do dvanaest hektara bijelim sortama grožđa.

Prošle godine, novcem iz podsticaja, uspjeli su da izgrade sistem za navodnjavanje na trideset hektara vinograda.

Dobra vijest je da će kapitalni sistem za navodnjavanje Trebinjskog polja, vrijedan šest miliona KM, biti spreman za upotrebu do početka sezone navodnjavanja.