Ruski analitičari ističu da je veoma važno da se dvojica predsjednika sretnu u trenutku kada su odnosi dvije zemlje pali na najniži nivo još od Hladnog rata.

Pomoćnik ruskog lidera Jurij Ušakov potvrdio je da je Tramp tokom telefonskog razgovora sa Putinom, 20. marta, predložio da se sastanak dvojice predsjednika održi u Vašingtonu.

On je izrazio nadu da Amerikanci neće odbiti prijedlog da se razgovara o mogućem održavanju samita, navodeći da je samit moguć u drugoj polovini godine.

Poslije Ušakova i Trampova portparolka Sara Sanders je navela da su dva lidera razgovarala o nekoliko mogućih mjesta za sastanak, uključujući i Vašington.

Ruski analitičari ističu da nije važno mjesto susreta, već rezultat tog sastanka. Najvažnije je, kako kažu, smanjiti napetosti u odnosima dvije zemlje, kao i pronaći rješenja za brojna druga pitanja koja se tiču teške i složene situacije u svijetu, posebno na Bliskom istoku, Korejskom poluostrvu itd. Kako napominju, zbog toga je važno da protokolarna pitanja ne budu kamen spoticanja.

Politikolog Ildus Jarulin kaže da je, bez obzira na nedosljednu politiku Vašingtona, taj sastanak očekivan.

- Taj susret je odavno očekivan u okviru svih tih Trampovih "hirova" i nedosljednih odluka. On prvo govori "ne", a potom počinje da mijenja stav. On je taj susret odavno planirao i treba očekivati da su pripreme već u toku. Nakupilo se veoma mnogo problema, koje mogu riješiti samo ta dva lidera. Koliko shvatam, Tramp je spreman da ozbiljno sarađuje samo sa Vladimirom Putinom i predsjednikom Kine Si Đinpingom. Na predsjedničkim izborima u Rusiji, 18. marta, Putin je pokazao cijelom svijetu da ima snažnu podršku u svojoj zemlji, a Tramp hoće da radi sa takvim ljudima, iza kojih stoji moćna, snažna država - kaže Jarulin.

Prema njegovim riječima, Trampu je važno da sa Putinom ima lični susret.

- Tramp ne vjeruje nikome, samo samom sebi. Zbog toga su njemu potrebi lični susreti. Sazrelo je i previše problema o kojima dva lidera treba sami da razgovaraju. Ako Tramp uspije da izgladi i uspostavi odnose sa Putinom i reguliše odnose sa Đinpingom, republikanci će imati veoma jaku poziciju na predstojećim izborima za Predstavnički dom. Kako bi se suprotstavio opoziciji u zemlji, Trampu su potrebne dobre pozicije u međunarodnoj areni. On mora da pokaže cijelom svijetu da je on lider snažne države - smatra Jarulin.

Eksperti zaključuju da Putin može da spokojno leti u Vašington, bez ikakve štete za svoju reputaciju, dok ruski mediji napominju da bi to bila radna posjeta, a ne zvanična. Kako objašnjavaju, zvanične posjete, za razliku od radnih, praćene su svečanim ceremonijama, od crvenog tepiha do počasne straže i izvođenja himni obje zemlje.

Ruski mediji podsjećaju, da je predsednik Rusije posljednji put bio u zvaničnoj posjeti SAD u ljeto 2010. godine. Tadašnji lideri Dmitrij Medvedev i Barak Obama sastali su se u Vašingtonu, a godinu dana ranije je Obama posjetio Moskvu.

U ljeto 2013. Obama je bio na samitu G-20 u Sankt Peterburgu, a očekivalo se i njegova zvanična posjeta Moskvi. Međutim, on iz Peterburga nije otputovao u Moskvi zbog spora oko odbjeglog pripadnika američke specijalne službe Eduarda Snoudena. Od tada američki lideri nisu nijednom posjetili Rusiju.

Putin je u septembru 2015. godine učestvovao na 70. jubilarnom zasjedanju Generalne skupštine UN, ali to je faktički bila posjeta SAD, a ne zvanična.

Podsjetimo, Putin i Tramp su se do sad dva puta lično sreli. U julu prošle godine predsjednici su razgovarali tokom samita G-20 u Hambrugu, gdje su razmotrili pitanja bileteralnih odnosa, sirijske i ukrajinske krize.

U novembru su Putin i Tramp razgovarali "na nogama" na samitu APEK-a u Donangu, u Vijetnamu, a nakon toga su nekoliko puta razgovarali telefonom.

Srpski šef diplomatije Ivica Dačić je u eksluzivnoj izjavi za Sputnjik prošlog mjeseca predložio da se najavljeni susret Vladimira Putina i Donalda Trampa održi u Beogradu.

On je tada rekao da je Beograd potpuno spreman da bude domaćin jednog takvog susreta koji ima planetarni značaj, a da Srbija kao vojno neutralna zemlja ima spoljnopolitički kapacitet da zajedno ugosti predsjednika Rusije i SAD. To bi, prema njegovim riječima, "bila i najveća potvrda politike koju vodimo kao država".