U Njujorku je održana sjednica Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se raspravlja o situaciji u BiH.

"Istovremeno, bošnjački zvaničnici, poput ministra odbrane u Savjetu ministara Zukana Heleza i ministra unutrašnjih poslova FBiH Rame Isaka, otvoreno prijete nasiljem i ratom. Među mnogobrojnim zapaljivim izjavama ministra Heleza, dvije su najopasnije: da stvara 'rezervne' vojne snage u BiH i poziv da se u škole u BiH uvede 'vojna obuka'. Sa druge strane, ministar Isak je izjavio da će 'povesti 10 korpusa' kada se Republika Srpska bude ukidala", navela je u svom obraćanju Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.

U obraćanju video-linkom na sjednici Savjeta bezbjednosti UN, Cvijanović je ukazala da ovakve prijetnje i pozivi na nasilje rijetko osuđuju i Kristijan Šmit i strani ambasadori.

Takođe, navela je ona, treba napomenuti da aktuelna prijetnja od radikalnih islamskih terorističkih ćelija predstavlja opasnost ne samo za mir u BiH i na Zapadnom Balkanu nego i u cijeloj Evropi.

Srpski član Predsjedništva je podsjetila da su prije samo dvije sedmice, policijske snage u Zenici uhapsile jednu osobu koja se sumnjiči da pripada radikalnoj islamističkoj grupi u FBiH, kao i da su lokalni mediji u BiH nedavno objavili i da je ministar Helez odobrio da poligoni Oružanih snaga BiH u Mostaru koriste strani državljani i pojedini mještani povezani sa radikalnim vehabijskim pokretom.

"Ovo je posebno opasno i neodgovorno, jer se BiH dugi niz godina u stranim medijima i međunarodnim bezbjednosnim izvještajima označava kao najopasniji izvor džihadističkog terorizma u Evropi. Zabrinutost zbog terorističkih prijetnji koje dolaze iz BiH primijetile su mnoge zapadne vlade i drugi izvori.

Na primjer, američki Stejt department prošle godine piše: 'Terorističke grupe nastavljaju da planiraju moguće napade u BiH'. Francuski predsjednik Emanuel Makron je 2021. godine, govoreći o prisustvu džihadista u BiH, nazvao zemlju 'tempiranom bombom'", podsjetila je Cvijanović.

Prema podacima koje je objavio Centar Vilson u Vašingtonu, dodala je ona, BiH je među evropskim zemljama imala najveći broj građana koji su otišli da vode džihad u Siriji i Iraku.

"Kao što svi znamo, vladavina prava je jedan od osnovnih uslova za mir i demokratsko upravljanje. Nažalost, on se u BiH krši i ignoriše uporno, a to posebno čine Šmit i njegovi pomagači i saučesnici iz određenih stranih ambasada. Vladavina prava je i u središtu procesa evropskih integracija, a predstavnici EU i država članica EU stalno naglašavaju važnost njenog poštovanja, ali Šmitu upućuju tek blagi prijekor zbog konstantnog kršenja te iste vladavine prava", naglasila je Cvijanović.

Ona je podsjetila da Šmit i njegovi pobornici tvrde da on ima izvršnu, sudsku i zakonodavnu vlast i da ne odgovara nijednoj vladi ili sudu u BiH.

Drugim riječima, dodala je, smatraju da on ima apsolutnu moć i nikakvu odgovornost, te da je nejasno kako se to može uklopiti u bilo koji normalni koncept vladavine prava.

"U još većem obrušavanju na vladavinu prava, Šmit je izmijenio Krivični zakon BiH kako bi ga koristio kao sredstvo kažnjavanja svakog ko ne poštuje njegove odluke. Trenutno se protiv demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske, kao i jednog javnog funkcionera, vodi postupak zato što, ispunjavajući svoje ustavne i zakonske obaveze, nisu poštovali Šmitove naredbe", istakla je Cvijanović.

Ona je ukazala da je vladavina prava i pod udarom prijetnji i međunarodnih sankcija vlada Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, te da se prijetnje i sankcije koriste za zastrašivanje izabranih i drugih zvaničnika, njihovih porodica, privatnih preduzeća, pa čak i medija.

"Svaki lider koji odbije da se povinuje Šmitu ili koji odbije da prihvati nezakonite subverzije Dejtonskog sporazuma, napada se otvoreno i neumoljivo i postaje meta sankcija. Ove sankcije uvode se bez odgovarajućeg procesa, odnosno bez ikakvog formalnog navoda optužbi, čak i bez pojavljivanja pred sudijom ili sudom, pa makar i na minut", pojasnila je Cvijanović.

Ona je naglasila da su banke prinuđene da zatvore račune i odbiju usluge ovim pojedincima, pri čemu oni nisu zvanično optuženi ni za jedno krivično djelo.

Prema njenim riječima, ovo ponašanje često se viđa u sferi organizovanog kriminala i ni na koji način ne liči na ponašanje demokratskih država koje podržavaju međunarodni pravni poredak ili vladavinu prava.

"Ovo eklatantno nezakonito ponašanje i potpuno nipodaštavanje vladavine prava od strane Šmita, njegovih saučesnika u BiH i pomagača iz različitih vlada, podriva cjelokupan ustavni poredak u BiH, slabi institucije vlasti i prenebregava volju građana BiH. Ovakvo ponašanje, bez sumnje, predstavlja prijetnju po mir i stabilnost u BiH", konstatovala je Cvijanović.

Pored navedenih kršenja Dejtonskog sporazuma, međunarodnog prava, Ustava BiH i vladavine prava, rekla je ona, nastavljaju se napori da se biračima u BiH uskrate prava.

"Šmit je posljednjom odlukom nametnuo izmjene Izbornog zakona u BiH, što je jasan pokušaj intervenisanja u izbore i manipulacije rezultatima na predstojećim lokalnim izborima. Iako najavljena kao tehnička izmjena Izbornog zakona kojom se, navodno, obezbjeđuje veći integritet izbora, ova odluka je, zapravo, politička i dovodi u pitanje integritet cjelokupnog izbornog procesa, dok stvarnu kontrolu i uticaj prepušta neizabranom strancu", pojasnila je srpski član Predsjedništva.

Ona je navela da je Šmit i ovaj put prekršio Dejtonski sporazum, prenio nadležnosti sa entitetskih vlada na centralizovano tijelo na nivou BiH, Centralnu izbornu komisiju, koja je lišena i legitimiteta i legaliteta.

Uz to, dodala je ona, Šmit krši i radno zakonodavstvo: produžio je mandat članovima Centralne izborne komisije i to preko zakonske i starosne granice za penziju.

Ona je naglasila da Centralna izborna komisija sada može da zaobilazi sud pošto joj je Šmit dao pravo da direktno kažnjava svako kršenje njegovog izbornog zakona koje Komisija vidi kao takvo.

Istim diktatom, ukazala je Cvijanović, građanima BiH uskraćuje njihova ustavna i zakonska prava da se kandiduju za izbornu funkciju bez odgovarajućeg postupka ili bilo kakvog pravnog lijeka.

"Kada su Narodna skupština i izabrani predstavnici Republike Srpske preduzeli zakonske mjere za zaštitu Dejtonskog sporazuma i integriteta lokalnih izbora u Republici Srpskoj, Šmit i njegovi saučesnici su izabranim zvaničnicima otvoreno zaprijetili prinudnom smjenom i raznim vidovima kažnjavanja. Suštinski, lišavanjem izabranih zvaničnika i institucija vlasti ustavnih nadležnosti i odgovornosti, birači u BiH lišeni su prava", istakla je Cvijanović.

Ona je navela da svaki put kada Kristijan Šmit nametne neku odluku, nipodaštavajući demokratski ustavni poredak zemlje i odredbe Dejtonskog sporazuma, to destabilizuje BiH.

"Šmitove represivne odluke, nepromišljeni edikti, prijetnje i druga uplitanja, u BiH izazivaju krizu za krizom, od samog njegovog dolaska. Postupci i retorika zvaničnika Republike Srpske, koje su određene strane države osudile, bile su očekivano isprovocirane Šmitovim nečuvenim, nezakonitim djelovanjem.

Činjenica je da svaki put kada se nezvanac poput Šmita - ili onih koji ga podržavaju - upusti u flagrantno nasilničke i nezakonite postupke i pokuša da oslabi, sankcioniši ili čak zatvori naše demokratski izabrane lidere, to ima savršeno predvidljive posljedice – to pokreće građane Republike Srpske i njene izabrane zvaničnike da se tim nedjelima suprotstave", rekla je Cvijanović.

Jasno je da kontinuirano kršenje Dejtonskog sporazuma od strane Šmita i njegovih međunarodnih i domaćih saučesnika, istakla je srpski član Predsjedništva BiH, predstavlja prijetnju po mir i direktno podriva stabilnost u BiH.

"Ovo kršenje mora se na svaki način osuditi i što je prije moguće okončati", zaključila je Cvijanović u obraćanju na sjednici Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se razmatra situacija u BiH.

Zahvalivši se na pažnji, ona je zamolila da "još snažnije svi zajedno nastavimo da podržavamo mir i stabilnost u BiH".

"Ove prijetnje po mir i stabilnost mogu se podijeliti u sljedeće kategorije: uplitanje u unutrašnje političke i demokratske procese, pribjegavanje prijetnjama silom/nasiljem, nepoštovanje vladavine prava i kršenje međunarodnog prava, miješanje u izbore i obespravljivanje birača", istakla je Cvijanović.

Osvrćući se detaljnije na ove izazove i prijetnje, Cvijanović je pojasnila da se u središtu svakog spora unutar BiH nalazi fundamentalno sporno pitanje koje se tiče prirode zajedničke države.

Ona je naglasila da bi prema Dejtonu, kao i istorijski BiH mogla da funkcioniše samo kroz donošenje odluka konsenzusom, gdje bi svaki narod bio zaštićen od preglasavanja od strane predstavnika druga dva naroda.

Nažalost, istakla je srpski član Predsjedništva, dok se srpski i hrvatski narod i njihovi izabrani predstavnici dosljedno bore za poštovanje Dejtonskog sporazuma onako kako je napisan i potpisan, Bošnjaci i njihovi izabrani predstavnici zalažu se za unitarnu i centralizovanu državu.

Ona je konstatovala da bošnjački politički cilj centralizacije BiH često podržavaju i propagiraju strani akteri u BiH, dodavši da je nezakonitim odlukama i prisilom, kojima su uzastopni visoki predstavnici godinama pribjegavali, značajno izmijenjena ustavna struktura BiH uspostavljena Dejtonskim sporazumom.

"U stvari, visoki predstavnici su se svojim postupcima uplitali u unutrašnje demokratske procese i dogovor izabranih i legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda i entiteta BiH. Visoki predstavnici su, uglavnom na strani bošnjačkih težnji za centralizovanom državom, kršili suštinske odredbe Dejtonskog sporazuma koje predviđaju zaštitu i ravnopravnost konstitutivnih naroda, čime su ugrožavali mir i bezbjednost u BiH", naglasila je Cvijanović.

Ona je pojasnila da svaka suverena država i svi demokratski izabrani zvaničnici uživaju zaštitu od stranog zadiranja u unutrašnje stvari, prema Povelji Ujedinjenih nacija i brojnim međunarodnim ugovorima i propisima.

Nažalost, ukazala je Cvijanović, pojedine strane diplomate u BiH i Kristijan Šmit, koji pozira kao nekakav hibrid "kolonijalnog namjesnika" i tipičnog despota, kontinuirano i sa sve destruktivnijom tendencijom miješaju se u unutrašnje demokratske procese i procese odlučivanja unutar BiH.

"Ovo miješanje podriva politički konsenzus na zajedničkom nivou BiH, koji je usmjeravao i podsticao napredak BiH na putu ka članstvu u EU. Konsenzus o članstvu BiH u EU jedino je važno pitanje koje omogućava teške kompromise i dogovor svih političkih snaga BiH i izabranih lidera. Kao takav, od suštinskog je značaja za održavanje mira i stabilnosti unutar naše zajedničke države", navela je Cvijanović.

Drugi strani akteri, kao što je Savjet za implementaciju mira, koje nije dio međunarodnog prava jer nije predviđen Dejtonskim sporazumom, i pojedinačne diplomate akreditovane u BiH, rekla je ona, na sličan način su zadirali u unutrašnja pitanja i tako OHR-u pomagali u njihovim nezakonitim postupcima, a sada i Šmitu.

"Čak je i rezolucija o danu sjećanja na Srebrenicu, koja se predlaže Generalnoj skupštini UN, eklatantan primjer kako strano miješanje i nepoštovanje Ustava BiH podrivaju mir i stabilnost. Nacrt rezolucije, čiji su autori pojedine zemlje i ambasador BiH pri UN Zlatko Lagumdžija, odražava potpuno nepoštovanje Ustava BiH i Predsjedništva BiH, koje je isključivo nadležno za formulisanje spoljne politike BiH", pojasnila je Cvijanović.

Ona je naglasila da o tom nacrtu rezolucije Predsjedništvo nije ni razgovaralo niti je usvojilo, štaviše, nema ni konsenzusa među našim narodima niti na bilo kom nivou vlasti o tekstu rezolucije, koji je namjerno uskraćen i skriven od javnosti.

"Većina vaših država zna da se ova aktivnost vodi u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom, ali ste jednostavno odlučili da tu činjenicu ignorišete. Neke članice UN smatraju da je ova rezolucija benigna i da predstavlja čin ljudskog saosjećanja. Međutim, jasno je da je namjera koja stoji iza nje sve samo ne benigna.

Profesor Frensis Bojl, pravni savjetnik bošnjačkih političkih lidera, prošlog petka, 26. aprila, u intervjuu jednoj sarajevskoj TV mreži, izjavio je da nakon donošenja rezolucije u Generalnoj skupštini UN, sve takozvane 'probosanske snage' moraju da se ujedine i da to iskoriste za ukidanje Republike Srpske", podsjetila je Cvijanović.

Ona je upozorila da ova opasna izjava, nažalost, odražava preovlađujuću namjeru mnogih bošnjačkih političkih lidera i jasno pokazuje da je predložena rezolucija destabilizujuća za mir i stabilnost u BiH.

Cvijanović je naglasila da ni ne čudi da ova vrsta stranog uplitanja podriva pregovore i kompromis unutar BiH, jer uvijek favorizuje jednu stranu - bošnjačku.

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je princip jednakosti glavni čuvar mira i stabilnosti u BiH, a ne represija, tutorstvo ili međunarodne intervencije, kako često pogrešno i nerazumno tvrde oni koji žele da opravdaju takav međunarodni intervencionizam i svoje kolonijalno ponašanje.

U obraćanju putem video-linka na sjednici Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se razmatra situacija u BiH, Cvijanović je pojasnila da je Ustav BiH, odnosno Aneks četiri Dejtonskog sporazuma, pažljivo koncipiran tako da uspostavi sistem sa dva entiteta sa visokim stepenom autonomije i tri konstitutivna naroda, kao i sa važnim mehanizmima podjele vlasti, koji garantuju svim konstitutivnim narodima zaštitu od majorizacije i ravnopravno učešće u upravljanju zemljom.

Zahvalivši se na prilici da se obrati Savetu bezbjednosti i podijeli svoje stavove i viđenje situacije u BiH, Cvijanović je govorila o Republici Srpskoj i stavovima njenih institucija, koje, kako je istakla, mnogi često pogrešno prikazuju na prilično tendenciozan način, unutar i izvan BiH.

"Republika Srpska ne krši Dejtonski sporazum niti međunarodno pravo. Naprotiv, zalaže se za striktno pridržavanje Ustava BiH, kao dijela ugovora, koji većinu nadležnosti ostavlja u rukama dva entiteta i svakom od tri konstitutivna naroda obezbjeđuje mehanizme zaštite njihovih prava", pojasnila je Cvijanović.

Takođe, dodala je ona, poštovanje međunarodnog prava znači da visoki predstavnici moraju biti imenovani u skladu sa procedurama utvrđenim Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma i djelovati u okviru propisanog mandata.

"Republika Srpska ne krši vladavinu prava. Naprotiv, zalaže se za poštovanje našeg Ustava i procedura koje on propisuje. Protivi se zloupotrebi i zaobilaženju naših institucija i odredaba Ustava kao što je, na primjer, to slučaj sa aktuelnom rezolucijom o danu sjećanja na Srebrenicu.

Na pripremi ove rezolucije za glasanje na Generalnoj skupštini UN radi se bez ikakvih prethodnih konsultacija i odobrenja od strane relevantnih i nadležnih institucija BiH", ukazala je Cvijanović.

Ona je naglasila da Republika Srpska ne podriva demokratiju, naprotiv, Republika Srpska je postojana u stavu da samo naše demokratski izabrane institucije imaju pravo da donose zakone i da zakone ne mogu i ne smiju nametati neizabrani strani državljani.

"Republika Srpska je opredijeljena za mir i stabilnost i želi da vidi BiH kao istinski demokratsku i suverenu državu sposobnu da promoviše unutrašnji dijalog u traženju uravnoteženih, u Ustavu utemeljenih rješenja koja bi odgovarala svima u BiH.

Nažalost, izazovi sa kojima se suočavamo posljednjih godina prijete da ugroze ne samo Ustav BiH nego i bezbjednost i stabilnost zemlje, pa čak i cijelog regiona Zapadnog Balkana. Ovim prijetnjama direktno doprinose oni koji BiH uporno drže u statusu kvazi-protektorata, gdje se zaobilaze vladavina prava i demokratsko upravljanje, a autokratske/kolonijalističke strane intervencije sprečavaju pomirenje među našim narodima", ukazala je srpski član Predsjedništva BiH.

Ona je navela da Predsjedništvo BiH djeluje kao kolektivni tripartitni šef države i u to tijelo izabrana je iz Republike Srpske, jednog od dva entiteta koja čine BiH.

Cvijanović je podsjetila da se druga dva člana Predsjedništva BiH biraju iz drugog entiteta, Federacije BiH i dodala da to jasno pokazuje da BiH nije jedna izborna jedinica kada je riječ o izboru za zajedničke institucije na nivou BiH.

Podsjećamo, Amerikanci su uputili zahtjev Savjetu bezbjednosti UN da se na sjednici putem video-linka obrati i Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH.