Jedina pravična presuda koju sudsko vijeće u Hagu može da izrekne Radovanu Karadžiću jeste oslobađajuća, ili da ukine prvostepenu, dok bi osuđujuća presuda mogla čak da ima političke posljedice - upozoravaju iz Republike Srpske.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina, Milorad Kojić podsjeća da su se i ranije inicijative, poput one za ukidanje 9. januara Dana Republike Srpske, pozivale na osuđujuće presude Haškog tribunala ili Suda BiH.

"Pa i na kraju ova inicijativa koja još nije zvanična, ali koja bi mogla biti zvanična, oko ukidanja imena Republike Srpske, opet se referira na presude Haškog tribunala i presude domaćih pravosudnih institucija, što znači da će sigurno određeni politički krugovi i pokušati da tu presudu iskoriste ako bude negativna. Ako bude zasnovana na činjenicama i dokazima, ja sam siguran da će najmanje biti vraćena na ponovno suđenje ili da će prvi predsjednik Karadžić biti oslobođen", kaže Milorad Kojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Republike Srpske.

I advokat Radovana Karadžiča, Goran Petronijević upozorava da je izrečena osuđujuća presuda zasnovana na kompromitovanim dokazima iz drugih procesa, pa i indicijama. Upravo se indicija i političkih odluka pribojavaju i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović.

"Međunarodno sudovanje, vrlo često i ono sudovanje na nivou Bosne i Hercegovine, išlo je po jednoj matrici, uglavnom ste imali političke odluke koje su prethodno donesene, pravljen je politički okvir, a onda se pravosudnim odlukama popunjavao taj politički okvir i kao rezultat toga danas imate i ogromn o nepovjerenje kad je u pitanju sudovanje", kaže Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske.

Prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić 2016. godine u Hagu je proglašen krivim po 10, od ukupno 11 tačaka optužnice. Prvostepenom nepravosnažnom presudom osuđen je za zločin u Srebrenici i zločin protiv čovječnosti u BiH, ali je oslobođen optužbi za genocid u sedam opština u BiH od 1992. do 1995. godine.