Novoizabrana predsjednica Republike Srpske i aktuelna premijerka Željka Cvijanović u intervjuu za Klix.ba otvoreno je govorila o formiranju vlasti u BiH, imenovanju novog mandatara za sastav Vlade Republike Srpske, odnosima sa SDS-om, položaju Bošnjaka i Hrvata, ali i o "bosanskom jeziku" u Republici Srpskoj.

Intervju prenosimo u cijelosti:

Na ovogodišnjim izborima osvojili ste najviše glasova u utrci za predsjednicu Republike Srpske. Koji će biti vaši prvi potezi nakon preuzimanja dužnosti?

Prioritet je formiranje izvršne vlasti, kako bi Vlada u najkraćem roku preuzela obaveze prema građanima i korisnicima budžeta. Započet je čitav niz projekata o kojima treba voditi računa. Sa socijalnim partnerima su dogovorene određene aktivnosti za 2019. godinu i treba osigurati njihovu realizaciju. Vlada će sada naslijediti dobru finansijsku situaciju tako da će početi svoj mandat u neuporedivo lakšim okolnostima nego što je to bio slučaj s vladom koju sam ja vodila. Jačanje institucija i njihov jedinstven nastup ostaje trajni prioritet, ali je, svakako, neophodno što prije izabrati novu Vladu Republike Srpske.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nedavno je izjavio kako će ostati istrajan u tome da na mjesto premijera Republike Sroske  bude imenovan kadar SNSD-a. S obzirom na to da ćete Vi imenovati mandatara za sastav Vlade Republike Srpske, može li se govoriti o potencijalnim imenima koja imate namjeru uzeti u razmatranje?

Ne bi bilo korektno govoriti o potencijalnim imenima prije nego što počnu konsultacije. Ali, to mora biti neko ko ima izgrađen odnos prema političkim i ekonomsko-socijalnim izazovima s kojim se suočava društvo. Plan je da nova Vlada Srpske bude izabrana do kraja godine, tako da će i ime mandatara biti uskoro poznato. Od vlade zavisi uspješnost politike vladajućeg bloka i zato je važno da na ključnim pozicijama budu ljudi koji znaju da odluke koje oni donose ne izazivaju posljedice koje traju dan ili dva, već mnogo duže.

Opozicione političke stranke odbile su vaš i poziv predsjednika Republike Srpska da dođu na razgovor o aktuelnoj političkoj situaciji u Republici Srpskoj. Kako biste ocijenili ovakvo postupanje opozicije i koliku bi korist od jedinstvenog nastupa političkih stranaka iz Republike Srpske imali građani?

Mislim da taj nedolazak pokazuje njihovu političku nezrelost i da su u opozicionom SDS-u i otvoreni svi ovi procesi upravo zbog njihovog političkog lutanja. Jedinstveni nastup na nivou BiH je dobar za Republiku Srpsku, bez obzira na to da li je on formalizovan kroz neku koaliciju ili je stvar odgovornog pristupa svih političkih subjekata. Važno je da se stavovi predstavnika iz Republike Srpske na nivou BiH usaglašavaju i s institucijama Srpske, a ne da se nivo BiH ponaša izolacionistički ili da glumi kako je nadređen Republici Srpskoj, kako je to bio slučaj u prethodne četiri godine.

Ponuda da se nastupi jedinstveno je data, a da li će opozicionari ostati zarobljeni u svom tijesnom okviru ili će iz njega izaći, to ne znam. Ali znam da bez saradnje svih nivoa vlasti nema ni uspjeha. Mnogi stranci ovdje promovišu neku recepturu za tobože uspješnu državu, a u praksi ubijaju svaku šansu za dogovor. Mislim da oni trenutno više odlučuju o tom jedinstvenom nastupu nego partije kojima je ta ponuda upućena.

S obzirom na to da je Milorad Dodik izabran za člana Predsjedništva BiH izvjesno je kako će SNSD činiti vlast na nivou BiH. U ovom mandatu pozicija predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH trebala bi pripasti funkcioneru iz reda srpskog naroda. Postoje li naznake ko bi mogao biti predložen na ovu poziciju?

Kad dođe na red formiranje vlasti na nivou BiH i to će se znati. Slično prethodnom odgovoru, i u Vijeću ministara treba da sjede ljudi koji razumiju riječ "saradnja", a ne oni koji će obećavati čuda kojih smo se naslušali, a onda svu energiju trošiti na obračune s ostalim nivoima vlasti.

Tamo su pojedini ministri svako malo na konferencijama za medije saopštavali svoje političke stavove, a nikada od njih nismo čuli nijednu smislenu riječ o nekoj aktivnosti koju su kao ministri proveli. Ispada da je prema konceptu ovog odlazećeg Vijeća ministara bilo važnije da ministri vode političke ratove s političkim neistomišljenicima u Republici Srpskoj nego da rade svoj posao. Dokle je BiH stigla, vidi se, a ko je odgovoran što je tako sastavljena vlast na nivou BiH, zna se.

Strahuje li SNSD od toga da će se ove godine ponoviti scenario iz 2014. godine, odnosno da će političke stranke iz FBiH za koalicione partnere na nivou BiH izabrati predstavnike SDS-a? Kako se namjeravate postaviti u tom slučaju? Postoje li ikakve naznake formiranja vlasti bez SDA?

Taj egzibicionizam je ispostavio svoju cijenu jer se nikakav pomak nije desio na nivou BiH. Tada su uvedeni "sporedni igrači" koji nisu dobili najveću podršku na izborima, a da je koštao i one koji su tako uvedeni, pokazuju rezultati i ovih izbora. Svi pomaci koji su ostvareni u dva entiteta ostvareni su u uslovima opstrukcije s nivoa BiH i sve se svelo samo na to da su oni "glumili državnike", a posao kojim je trebalo da se bave ostao je neizvršen. Mi se ne bavimo time koja bošnjačka partija će činiti vlast na nivou BiH, nas interesuje kapacitiet koji tamo unosimo u ime Srpske i način na koji ćemo koordinirati aktivnosti, jer se formula prema kojoj na različitim novima vlasti sjede različite političke strukture pokazala kao potpuni fijasko.

U vašem mandatu predsjednice Vlade Republike Srpske znatno su unaprijeđeni odnosi između entitetskih vlada. Koliko je važna međusobna saradnja entiteta i u kojem pravcu se ta saradnja, prioritetno, treba razvijati?

Ta saradnja je izuzetno važna i zadovoljna sam što je upravo za vrijeme mog premijerskog mandata ojačana ta veza između entitetskih vlada. To bi bilo i uspješnije da često nismo bili limitirani postojanjem upravo tih različitih političkih struktura na nivou Republike Srpske i BiH, ali i čestim neskladom između bošnjačkih i hrvatskih političkih snaga u FBiH. Ipak, zadovoljna sam što smo uspostavili jednu konkretniju komunikaciju i saradnju između dvije entitetske vlade, a u budućnosti je potrebno i dalje usklađivati propise i poslovni ambijent i provoditi koordinirane reforme.

Kako biste ocijenili položaj Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, ali i položaj Srba u Federaciji BiH? Možemo li očekivati da će napokon u ovom mandatu biti riješeni problemi koji tište Bošnjake i Hrvate u Republici Srpskoj, kao i Srbe u FBiH?

Ne vjerujem da će se svaki problem riješiti, ali vjerujem da se može raditi na rješavanju svakog problema, ako smo svi iskreni i jednako opredijeljeni. I za to nam je potrebna čvršća veza između entitetskih vlada, ali i korektan odnos s onima koji čine vlast na nivou BiH. Koliko god sam optimistična da se na dnevnom ili životnom planu može mnogo toga uraditi, manje sam optimistična kad dođemo na teren izbora, predstavljanja ili zaštite da svaki narod bira svog predstavnika.

Dosta se spekuliše o odnosima SNSD-a i DNS-a. Vi ste nedavno izvršili izmjene u Vladi Republike Srpske. Postoje li određeni problemi u vladajućoj koaliciji i da li ste generalno zadovoljni radom ministara iz reda SNSD-a, odnosno možemo li očekivati nove smjene?

Ne postoje problemi u funkcionisanju koalicije i ona će nastaviti trajati i u narednom periodu. Dobro je da se neke stvari razjasne upravo zbog tog budućeg perioda. Generalno sam zadovoljna radom ministara, mada znam da u odnosu na postignuto pojedinačni doprinosi nisu bili isti.

Već izvjesno vrijeme se Bošnjaci u Republici Srpskoj žale zbog nemogućnosti nazivanja maternjeg jezika "bosanskim jezikom". Ima li naznaka da bi ovaj problem koji zateže odnose Bošnjaka i Srba u Republici Srpskoj u mandatu 2018.-2022. mogao biti riješen?

Što se tiče maternjeg jezika, u Republici Srpskoj se nazivi koriste u skladu s ustavnim određenjima. Napominjem da u više od 20 škola u Republici Srpskoj  učenici bošnjačke nacionalnosti već godinama izučavaju nacionalnu grupu predmeta i za njih koriste udžbenike iz FBiH, odnosno rade po programu nekog od kantona, a time i za maternji jezik. Za ovo pravo se mnogi još bore u FBiH, kad je riječ o djeci srpske nacionalnosti. Fenomen "dvije škole pod jednim krovom" postoji u FBiH, a ne u Srpskoj, a to nam govori da još mnogo toga treba uraditi na polju uklanjanja segregacije u obrazovnom procesu.