U Hrvatskoj se danas održavaju parlamentarni izbori na kojima pravo glasa ima nešto manje od 3,9 miliona građana.

Na većinu od 151 poslaničkog mjesta u Saboru tradicionalno računaju najveće stranke - Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska partija (SDP).

Srpsku zajednicu u hrvatskom Saboru predstavljaju tri zagarantovana poslanika, a za mjesta se bore Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) Milorada Pupovca, koja je do sada osvajala sve srpske mandate, i Demokratski savez Srba (DSS) Srđana Milakovića.

Od stranaka desnice, na ulazak u parlament računaju koalicija na čijem je čelu "Domovinski pokret" Miroslava Škore i "Most" Bože Petrova, dok su na drugoj strani očekivanja visoka u koaliciji "Možemo" koja okuplja ljevicu i zelene partije.

Desnica traži promjenu izbornog zakona kojim bi se ili ukinula ili značajno smanjila prava poslanika manjina - da ne učestvuju u donošenju budžeta ili izboru vlade, a napada i nezavisne medije, posebno one koji dobijaju državnu pomoć kroz savjete za civilno društvo ili nacionalne manjine."

Za razliku od tri srpska mjesta u Saboru, za po jedno mjesto italijanske i mađarske manjine nema neizvjesnosti - prijavio se samo po jedan kandidat, kojima će biti dovoljan i jedan glas za izbor.

Izbori se održavaju u sjenci širenja virusa korona, a Hrvatska je u protekloj sedmici bilježila porast broja registrovanih slučajeva.

Na izbornim mjestima važiće striktna pravila nošenja maski, poštovanja fizičke distance i dezinfekcije ruku, kao i savjet za nošenje svoje hemijske olovke.

Izborna komisija savjetovala je građane da na dan izbora izmjere temperaturu i da se obrate ljekaru ukoliko je viša od 37,2 stepena.

Parlamentarni izbori se, odlukom vladajućeg HDZ-a, održavaju nekoliko mjeseci prije redovnog termina.

Početkom ove godine na predsjedničkim izborima pobijedio je kandidat SDP-a Zoran Milanović, a prognoze pokazuju prednost koalicije lijevog centra.