U Crnoj Gori postoje dva fakulteta za crnogorski jezik, na Cetinju čiji program ima 32 slova, i u Nikšiću, čiji program podrazumijeva 30 slova.

Poslanik vladajućeg DPS-a Miodrag Vukoviić pokrenuo je inicijativu da se usvoji novi zakon kojim bi se zaštitio crnogorski jezik, a tu inicijativu je podržao i dekan Fakulteta za crnogorski jezik sa Cetinja Adnan Čirgić, navodi portal Sputnjik.

Međutim, profesorka Filozofskog fakulteta u Nikšiću Jelica Stojanović smatra da u projektu stvaranja crnogorskog jezika, čak ni u pogledu standarda nije napravljena razlika između crnogorskog i srpskog jezika, a novom inicijativom vlasti su napravile "procjep" jer ni same ne znaju šta je crnogorski jezik.

Čirgić kaže da postoji opasnost da se crnogorski jezik potisne iz upotrebe i smatra da je novi zakon o crnogorskom jeziku neophodan i zbog činjenice što je riječ o jeziku koji se koristi na malom prostoru, kakav je crnogorski, i koji kao takav ima mali broj govornika.

- Crnogorski jezik može štititi samo država Crna Gora i niko drugi, jer se van njenih granica ne upotrebljava niti njegovi govornici i politička elita imaju cilj da taj jezik nametnu van granica ove države - kaže on.

Sa druge strane, u dijelu opozicije ovu inicijativu posmatraju kao novi prijedlog čiji je cilj jezička asimilacija, kojom bi se narušila osnovna ljudska prava kao što su sloboda mišljenja i izražavanja.

Stručna javnost primjećuje da je glavni problem sa crnogorskim jezikom taj što njegovi promoteri za sve godine njegovog zvaničnog inaugurisanja nisu uspjeli da dokažu da se on imalo razlikuje od srpskog, kao i činjenica da crnogorski jezik nije standardizovan, što potvrđuje lingvistički paradoks da trenutno u Crnoj Gori postoje dva fakulteta za crnogorski jezik - jedan na Cetinju, čiji se program zasniva na ideji o 32 slova, i drugi u Nikšiću, čiji program navodi da ima 30 slova.

Profesorica Jelica Stojanović sa Filzofskog fakulteta u Nikšiću kaže da je "u posljednjih deset godina pokrenuta čitava državna mašinerija i svi mehanizmi vlasti u Crnoj Gori kako bi se inaugurisao nepostojeći crnogorski jezik", ali da je vrijeme pokazalo da vlast nije u stanju da ga nametne građanima.

- Bez obzira na sve pritiske, dovoljan broj građana ne prihvata ime crnogorskog jezika, bilo da je u pitanju srpski standardni jezik preimenovan u crnogorski, bilo da su u pitanju dijalekatski oblici srpskog jezika, ili štagod drugo da je u pitanju - kaže profesorica.

- Kao naučni radnik i istoričar jezika, mogu da konstatujem da crnogorski jezik i njegovo ime nikada u istoriji nije zabilježeno, i da u strukturnom, tipološkom, komunikativnom, lingvističkom i naučnom smislu, crnogorski jezik ne postoji - kategorična je Jelica Stojanović.