Knjiga "Srpsko srce Johanovo", autora Veselina P. Dželetovića, bazirana na istinitoj priči o trgovini ljudskim organima na Kosovu i Metohiji, promovisana je u Svetosavskom domu hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču.

Protojerej – stavrofor Momir Vasiljević, otvorio je promociju i pozdravio je sve prisutne.

Otac Momir rekao je sinoć na promociji da je riječ o duhovnom predavanje, kako bi omladina Čajniča već jednom počela da zreli i da počne jednu ličnu borbu sa sobom da ne pravdaju svoje grijehe, već da ispravljaju svoje greške, te da tako počnu uzrastati u vjeri Hristovoj u visinu rasta vjere Hristove po riječima apostola Pavla.

„U Svetom pismu piše čudni su i neispitivi putevi Božiji, a da je to tako vidjećete večeras kada smo odlučili da premostimo ovo predavanje da bude duhovno, jer smatram da je to svima srbima pravoslavcima danas najvažnije“ - rekao je prota.

On je dodao da danas kada smo pod utcajem Zapada, pogotovo njihovih loših uticaja, treba najprije da se okrenemo sami sebi, a pogotovo da se Bogu molimo, kako je rekao sveti Patrijarh Pavle.

„Kosovo da dobrim djelima i ispunjavanjem Božijih zapovijesti vratimo, jer stalno govorimo Kosovo je srce srbinovo, duša srpska, međutim po toj duši po tom srcu lutaju neki drugi čudni ljudi, oni koji su neprijatelji i koji su učinili dosta zla srpskom narodu“- objasnio je prota.

Vasiljević je istakao da je zlo činjeno i ranije, što potvrđjuje i ova knjiga Srpsko srce Johanovo, jer su se 1999.  na raspetom i mnogostradalnom Kosovu desila mnoga zla. Jedno od najgorih je bilo žuta kuća u kojoj su najprije Albanci otimali Srbe, a onda ljekari vadili njihove organe i prodavali. Čovjek koji se u Njemačkoj prijavio za transplataciju svojih organa, da presadi srce koje mu je oboljelo, nije i slutio da će dobiti srce jednog Srbina koji je otet, te kada je izvršena operacija onda je čovjek počeo da sanja snove, dešavale su mu se čudne stvari i vođen svojim srcem Gospod mu je rekao daj mi čisto srce, ondje je san Boga živoga.

Prema njegovim riječima,  tamo gdje hoće Bog on pobjeđuje prirodne zakone jer je sam Gospod pisao po prirodi svoje zakone, on je zakonodavac koji je stvorio sve vidljivo i nevidljivo.

„Srce Johanovo pomoglo ga je da dođe na Kosovo i tako je došao do groblja razvaljenog, a što kaže gospodin Veselin „Na Kosovu su sva groblja razvaljena, kao i mnoga po Federaciji“ , ali mi nekako ne vidimo i ne pišemo o tome ne interesujući se za ta groblja jer su nam nekako strana i daleka, kao što Srbi sve brzo zaboravljaju. Odatle je odjednom preko bodljikave žice, a na Kosovu su svi Srbi okruženi žicom, jedno dijete htjelo da priđe Johanu a on nije mogao da izdrži da ne pomiluje tog dječaka. Taj sin je bio Jovanov, čije je srce kucalo u grudima Johana. U to vrijeme je na Kosovu na tom groblju žena izvršila samoubistvo, gdje se našao i Veselin Dželatović, odakle je uzeo podatke i napisao ovu knjigu, koja nas posjeća na stradanja srpskog naroda i na veliki zločin prema Srbima. Srbin prelazi u pravoslavlje i usvaja dječaka odakle i nastaje sama knjiga "Srpsko srce Johanovo" - kaže Momir.

Autor romana Dželetović rekao je da je "Srpsko srce Johanovo" istinita priča o teškom i mukotrpnom životu Srba na Kosovu i Metohiji, o njihovom stradanju kroz vijekove i danas, za koje cijeli svijet zna, ali odbija da prizna.

"Ovo je priča o Nijemcu Johanu Vagneru, koga sam upoznao 2004. godine na razvalinama srpskog groblja u jednom selu na Kosovu i Metohiji", rekao je Dželetović.

Dželetović je pojasnio da je tog dana bio na sahrani žene koja je izvršila samoubistvo jer nije mogla podnijeti sramotu nakon što su je silovali Albanci i bol pošto su joj samo pet godina ranije Albanci kidnapovali supruga Jovana, kome su vadili organe i prodavali ih.

"Od cijele porodice ostao je samo dječak, koji je na groblju, među nekolicinom okupljenih, primijetio čovjeka u pratnji pripadnika Kfora, i u jednom trenutku dječak kome je sahranjivana majka prišao i zagrlio ga“- rekao je Dželetović

Autor navodi da je od prisutnih saznao da nepoznati čovjek tvrdi da "u grudima nosi srce dječakovog oca Jovana".

Nijemac je, vođen snovima, došao do Kosova i Metohije, pronašao kuću u Albaniji u kojoj su Jovanu i brojnim Srbima vađeni organi, saznao da je srce Jovanovo transplantirano njemu, a podatke o kući, kasnije poznatoj kao "Žuta kuća", 2003. godine dostavio je njemačkoj obavještajnoj službi.

Vođen osjećanjem ljubavi prema dječaku, koji je ostao sam, Johan ga je usvojio.

Nijemac je prešao u pravoslavlje i ispunio uslov dječakovog ujaka da jedinom nasljedniku porodice ne promijeni ime i prezime.

"Dječak i Johan često dolaze na Kosovo i Metohiju", rekao je Dželetović i podsjetio da srpski narod na Kosovu i Metohiji i dalje živi u "državi logor", sa strahom o kome se mora govoriti i pisati.

Ovaj roman doživio je 11 izdanja, promovisan je u većini gradova u Republici Srpskoj, a u nekim i više puta.

Tekst i foto: Gordana Golubić