U galeriji Kulturnog centra, povodom Međunarodnog dana slovenske pismenosti,  Srpsko udruženje „Ćirilica“ Trebinje organizovalo je predavanje protojereja-stavrofora dr Darka Ristova Đoga na temu „Zimonjića Zavjet: otpor i žrtva u srpskom identitetu”.

Darko Ristov Đogo, profesor na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu „Sv. Vasilije Ostroški“ pri Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, naglasio je da je ćirilica naš kulturni obrazac, ono šta i ko mi jesmo.

„Potrudio sam se da istaknem značaj njegovanja ćirilice, i to ne samo Vukove nego i ćirilice kao kontinuiteta svih naših pismena i cjelokupnog trajanja srpskog naroda kroz temu Zimonjića zavjet. Pokušavam, negdje, da objasnim zašto su zavjetne riječi Svetog Petra Zimonjića, možda i njegove posljednje riječi zabilježene ovdje, u tome da je Ćirilovo pismo nemoguće uništiti, zašto su te zavjetne riječi mjerilo našeg postojanja i danas, i zašto ne možemo uopšte biti indiferentni prema ćirilici. U pravom smislu, mi smo samo na ćirilici pismeni. Čak i statistička istraživanja pokazuju da većina ljudi koji smatraju da su pismeni na latinici, uglavnom se koriste onom ošišanom latinicom, bez potrebe da koriste interpunkciju i bez potrebe da uopšte razmišljaju i da neku vrstu čovjekove slovesne sposobnosti unesu u svakidašnju komunikaciju. To više nije samo stvar ćirilice i latinice ili vukovice i gajevice, to je stvar – ili ćemo biti ko jesmo i trajati vijekovima, kao što smo trajali, ili ćemo postati jedan od milion naroda koji nekom ošišanom latinicom saopštava samo unutrašnje utiske. Utisci su promjenjivi, oni danas jesu, sutra nisu i pisma i narodi koji su zasnovani na utisku, nestaju zajedno s njim“, rekao je Đogo.

On smatra da nama nedostaje volje da budemo ono ko jesmo, te da je pitanje da li ćemo naći volje da živimo i postojimo ili ćemo se bezvoljno pogasiti bez ćirilice.

„Dokle god mi ne budemo vršili konstantni i neprekidni pritisak, dokle god vlasti, i crkvenoj i državnoj, ne bude neprijatno što piše latinicom, vlast će činiti ono što je najlakše – koristiće se banalnom verzijom tuđeg pisma“, dodao je Đogo.

Vesna Andrić, predsjednik „Ćirilice“, navela je da je svako okupljanje u ime slovenskih prosvjetitelja Svetih Ćirila i Metodija opominjanje na to koliko je vremena i truda bilo potrebno da bismo danas koristili svoje pismo u njegovom savršenom obliku.

„Ove godine želimo da opomenemo da nismo dovoljno uradili na planu očuvanja ćirilice. I taman kada pomislimo da smo napravili korak unapred, pojavi se neka nova greška na zvaničnim sajtovima institucija koje takve greške ne bi smele da previde. Ne dozvolimo da nas naše slabo pamćenje dovede da izgubimo u miru ono što smo sačuvali u mnogim ratovima i okupacijama“, kazala je Andrić.

U Sabornom hramu na liturgiji juče je prelomljen slavski kolač u slavu i čast svetih Ćirila i Metodija.