Sveti Sava bio je arhiepiskop svih srpskih i primorskih zemalja, otac, učitelj, prosvetitelj i najljepši prinos srpskog naroda pred prestolom Boga živoga, poručeno je na tradicionalnoj Svetosavskoj akademiji koja je održana u Vladičanskom dvoru u Mostaru.

Na akademiji, koju su organizovali Srpska pravoslavna crkvena opština Mostar i Gradski odbor SPKD "Prosvjeta", besjedio je starješina mostarske Saborne crkve Svete Trojice Radivoje Krulj, a u programu su učestvovali učenici "Prosvjetine škole" sa recitacijama, "Prosvjetin" hor "Aleksa" iz Mostara i Etno-grupa "Simonida" iz Nevesinja.

Sveštenik Krulj je, čestitajući učenicima i svim prisutnim praznik Svetog Save, naglasio da je Sveti Sava arhiepiskop svih srpskih i primorskih zemalja, otac, učitelj, prosvetitelj i najljepši prinos našeg naroda pred prestolom Boga živoga, te da je Bogočovjek - Isus Hristos, Savino opredjeljenje, život i identitet.

„Sava je prvo sebe ohristovio jer je njegov život od rođenja protkan Sinom Božijim - Isusom Hristom. Njegovo krštenje, njegovo upravljanje ovom divnom humskom zemljom, njegovo svetogorsko monašenje i podvig, njegovo arhiepiskopovanje, njegova smrt, njegovo mučeništvo, njegovo svetiteljstvo, sve njegovo jeste Hristovo. Samo kao takav, Sava je mogao uvesti svoj narod u hrišćansku porodicu naroda“, rekao je sveštenik Krulj u besjedi.

On je istakao da je Sava samo kao Hristov i jevanđelski čovjek, širinom ljubavi Hristove uspio da od srpskog naroda učini jedan od najkulturnijih i najmoćnijih naroda svog vremena.

„Tom kulturom i tim stvaralaštvom i tim izražajem napajali su se naši preci. Trebalo bi da se i mi napajamo. Nije naš Mostar slučajno prije 130 godina bio kulturni centar svih Srba i svetosavaca. Nisu Aleksa Šantić, Svetozar i Vladimir Ćorović, Jovan Dučić, Atanasije Šola i mnogi drugi 'mostarski apostoli' pali s neba. Oni su disali Hristom preko Svetog Save“, naveo je starješina Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru.

Prema njegovim riječima, baš na toj lokaciji u Mostaru prije tačno 139 godina petnaestogodišnji Aleksa Šantić je sa svojim drugarima pripremio, organizovao i realizovao Svetosavsku akademiju.

„Iz tog Aleksinog početka sa Svetim Savom, proizišao je Aleksin 'Put Bogočovjeka' i Aleksin ovozemaljski svršetak je baš o prazniku Svetog Save, 2. februara. Aleksin cjelokupni život i Aleksino svetosavsko opredjeljenje je bilo opredjeljenje njegove cijele generacije, odnosno slavnog doba Mostara“, poručio je Krulj.

Izraz tog života i tog opredjeljenja je, naveo je on, Saborna crkva Svete Trojice, kao što je izraz Savinog života i opredjeljenja za Hrista: Žiča, Studenica, Sopoćani, Mileševa, Stupovi, Gračanica, Dečani, Pećaršija...

„Naš obraz treba biti Sveti Sava, a naše opredjeljenje i naš put je Hristos Gospod. Da bismo kročili na taj put, trebamo se probuditi iz mrtvoga sna ljenosti, nemara, neodgovornosti i grijeha. I ne samo to, mi ovdje u Mostaru i Dolini gdje duvaju protivni vjetrovi, moramo da budemo iznad prosjeka da bismo bili ravnopravni sa prosječnima. Znam, nije to lako“, naveo je sveštenik Krulj.

On je podsjetio da nije bilo lako ni slavnim mostarskim precima po turskim tamnicama, austrougarskim kazamatima, ustaškim stratištima, komunističkom sivilu i najnovijem pogromu i progonu, pa su opet iza sebe, a za nas i našu djecu, ostavili veličanstvena djela svetosavske kulture.

„Neka i nama, u ovom nimalo lakom i blagonaklonom vremenu i trenutku, svetosavski obraz i hrišćansko opredjeljenje bude život da bi oživotvorili Saborni hram i istinski obnovili sebe i Mostar“, poručio je Krulj.

Svetosavskoj akademiji prisustvovali su konzul Srbije u Mostaru Marija Bakoč, sveštenstvo Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, predstavnici srpskih udruženja, te brojni gosti.

Svetosavska akademija u Mostaru održava se tradicionalno od 2009. godine, a prvi put u ovom gradu održana je davne 1883. godine, kada ju je organizovao čuveni srpski pjesnik Aleksa Šantić.