Pred nama je treće izdanje Festival mediteranskog i evropskog filma u Trebinju, šta donosi ovogodišnje izdanje festivala, te šta prisutnu publiku očekuje?
– S obzirom na to da još uvijek nismo prerasli u takmičarski festival, laureati nagrade za izuzetan doprinos evromediteranskom filmu su u centru pažnje. Ovogodišnji dobitnici Zlatnog platana su Neda Arnerić i Petar Božović. Festival će otvoriti nekada velika zvijezda JU filma, koji dugo nismo vidjeli na našim prostorima. Biće to veliko iznenađenje. Dvadesetak filmova će biti prikazano u 4 programske cjeline: mediteranski film, evropski film, novi srpski film i Hercegovina na filmu, uz dodatne omaž filmove laureatima. Festival će otvoriti dokumentarni film „HERCEGOVINA“, reditelja Ivana Čolaka. Iako na festivalu dominiraju igrani filmovi, posebno mi je drago što će biti prikazan i dokumentarni film „Goli“, autorke Tihe Gudac, koji je lani osvojio nagradu na Sarajevo Film Festivalu. Pored filmova domaćih i autora iz regiona (Jasmile Žbanić, Danisa Tanovića, Srđana Koljevića, Radoša Bajića, Gorana Radovanovića…) biće prikazan i sjajni španski film „Zbog tebe promijeniću prezime“, koji govori o nemogućoj ljubavi Kastilijanca i Baskijke. Poseban fokus biće stavljen na talijanski film i veoma talentovanog glumca Frančeska Bordžija koji dolazi u Trebinje. Film „Due piu Due“, reditelja Tomasa Santia u kojem igra Bordži imaće evropsku premijeru na našem festivalu. U okviru programa evropskog filma biće prikazan i češki film „Ćirilo i Metodije“, kao i ruski blokbaster triler „Bezdušni 2″ u kojem igra i srbijanski glumac Miloš Biković.

U fazi prohodavanja

Kada je sam proces odabira filmova koji se prikazuju u okviru ovog festivala u pitanju, kojim se kriterijumima vodite, te šta je u umjetničkom smislu najvažnije za ovaj festival?
– Festival ima prilično čvrstu i jasno definiranu koncepciju: mediteranski film. To ne znači samo da film bude iz mediteranskih zemalja, već i sama tema mora biti mediteranska. Na primjer, nije svaki francuski film mediteranski… S druge strane želimo predstaviti i evropski film van Mediterana, kad kažem evropski mislim na evropski kontinent u cjelini. I konačno moramo predstaviti domaći i regionalni film, da vidimo gdje smo u odnosu na Evropu, Mediteran… A svakako da i publika voli domaći film i očekuje da stvori uvid u najnoviju produkciju. Da ne spominjem strane goste, pa čak i one koji su samo u „prolazu“ – turiste. Kao sto žele vidjeti neku staru zgradu, tako vole pogledati i lokalni film. Sve je to dio kulture. Film kao film je možda i najatraktivnija umjetnost, jer jednako djeluje i na racio i na emocije, a pritom je mnogo slobodorječitiji od drugih medija. Ako svemu ovome dodamo i želju da se napravi promocija Hercegovine, kao jedne od najpoželjnijih snimajućih lokacija, programske cjeline se same nameću i po horizontali i vertikali.

Imajući na umu dosadašnja iskustva, prethodna dva festivala, šta je korak naprijed trećeg Festivala evropskog i mediteranskog filma u Trebinju?
– Ako razvoj jednog festivala promatramo kao odrastanje čovjeka, mi smo još u fazi prohodavanja. Iako smo svjesni da je to još početna faza, ona ne smije biti albi za stvaranje kulturnih poluprodukata. Festival mora poštivati svoju koncepciju, imati kvalitetne filmove, respektabilne goste… Ali isto tako festivalski grad mora imati i dobru tehničku bazu, neophodnu ne samo za festival već i za redovan kino repertoar. Rentiranje putujuće savremene tehnike je samo jednokratno prevazilaženje problema u hodu. Naravno, već duži niz godina navikli smo se da za kulturu nikad nema dovoljno novca. Riješenje vidim u internacionalnoj saradnji, ali i saradnji sa festivalima u zemlji. Možda termine održavanja „približiti“, pa jedan gost može posjetiti i Trebije i Mostar i Široki Brijeg. Mi filmaši znatno brže uspostvaljamo i suradnju i prijateljstvo, ali ima stvari koje mogu biti samo riješene saradnjom lokalnih vlasti. Jedan od najvažnijih koraka naprijed TFF ove godine je i veći broj autora, bolja promocija vani i konačno finalna priprema da naredne godine postanemo takmičarski festival.

Filmski vodič

Koliko je trebinjski festival posjećen, te koliko je do sada prepoznat kao važan kulturni događaj u regiji i Evropi?
– Trebinje je strateški orjentisano kao grad kulture. Filmski festival ne slučajno nadovezuje pozorišni Festival festivala i mnogobrojne vrhunske sadržaje u okviru Trebinjskih ljetnih svečanosti. Trebinjska publika voli film i rado posjećuje ne samo festival već i redovno kino. Ali koliko god su važne brojke, važno je i njegovati kvalitet za publiku. Trebinjska publika puna srca dočekuje goste. Razgovara sa autorima, ili ako hoćete čak i pije kavu sa filmskim zvijezdama u Starom Gradu, pod Platanima… Zato se svaki gost u Trebinju vrlo brzo osjeti domaćim.
Alpe Adria Culture Network od samog početka je naš značajan partner i od početka radi na promociji festivala u Evropi. Već smo imali nekoliko značajnih promocija našeg festivala u Evropi (Austrija/Italija). Težimo naprijed. Apliciraćemo za članstvo u evropskim festivalskim asocijacijama i trudićemo se da svuda promovišemo, kao što rekoh, i festival kao manifestaciju i Trebinje kao grad gdje se gosti uvijek osjećaju domaćima.
Iskoristiću priliku pa ću apelovati na sve koji mogu i žele da pomognu da se napravi, ne čisto turistički, već filmski vodič kroz Trebinje i Hercegovinu. To je osnovni alat za promociju Trebinja kao velikog filmskog studija na značajnim festivalima. I ako samo dvije strane ekipe dođu snimati film u Hercegovini, pozitivan efekat osjetiće se na svim poljima. Sam ekonomski efekat biće mnogostruko veći, od trenutnog turizma gdje tokom čitave sezone turisti popune sve smještajne kapacitete, a jedva da tokom tog kratkog boravka potroše tri marke u gradu.
Inicijalno zrno

Budući da filmskih festivala ima mnogo, šta biste izdvojili kao specifikum filmskog festivala u Trebinju?
– Festivala nikad nije mnogo. Samo je jako bitno prilagoditi ih društvenim potrebu sredine i imati jasno definirane ciljeve. Festivali ne smiju biti sami sebi svrha i samo trošiti samo budžetski novac. Festival će biti uspješan onog trenutka, kada grad na jednu uloženu marku od turizma dobije bar dvije. O ekonomskom značaju dolaska stranih koprodukcija da ne govorim. A samo Trebinje je jedan ogroman filmski studio u kome imate mnogo sunčanih dana u godini, more u blizini, čudesna jezera, rijeke i brda, gradove i sela različitih miljea i kultura (srednjeevropski, mediteranski, austromediteranski, orjentalni). Uz to blizina bar 3 aerodroma, dobra putna infrastruktura, hoteli, kvalitetno filmsko osoblje… Još samo da se filmska regulativa uskladi sa evropskim poticajima…Konačno ovaj festival, danas i ovakav kakav je predstavlja jednu čvrstu i logičnu vezu BiH i dovoljno velikog mediteranskog regiona. Kultura je ta koja uvijek prva otvara vrata saradnje. Možda je festival samo malo, ali inicijalno dovoljno jako zrno, da intenzivira suradnju na svim poljima sa mediteranskim zemljama, koje nas cijene i istovremeno žale što suradnja nije veća. Za početak je najbolje i najlakše da predstavimo BiH sa onim gdje čvrsto stoji u istom nivou i sa velikim svjetskim silama – sa kvalitetnim filmom.