U okviru programa ovogodišnjeg „Dučićevog dana“ večeras je u Muzeju Hercegovine otvorena dokumentarna izložba „Život i djelo Nićifora Dučića (1832-1900)“, koju su priredili Udruženje Trebinjaca „Jovan Dučić“ u Beogradu i Arhiv Srpske pravoslavne crkve.

Kroz fotografije i faksimile njegovih etnografskih i istoriografskih rukopisa, te službene prepiske koju je sa svojim savremenicima vodio i kao arhimantrit i vojni starješina, autori izložbe – istoričari Radovan Pilipović, Nenad Idrizović i Miloš Matijević nastojali su osvijetle ličnost i djelo duhovnika i ratnika, istoričara i zaslužnog javnog radnika, rodom iz Luga u Trebinjskoj šumi.

Otvarajući izložbu, gradonačelnik Trebinja Luka Petrović podsjetio je da je Nićifor Dučić živio u vremenu oslobodilačkih ratova, buna i ustanaka, u tjeskobi koju je na našim prostorima izazvalo krvavo rješavanje takozvanog „Istočnog pitanja“, te da je njegova „životna filozofija bila ljudski jednostavna – na prvom mjestu bila je sloboda, na drugom – narodna prosvjeta, a na trećem – narodni napredak“.

„Nićifor paše sablju u vrijeme velikih balkanskih sukoba koji prate odlazak Turaka sa naših prostora, ali istovremeno nastoji da slobodi da one najdragocjenije i najtrajnije sadržaje. Zato, čim je sablju vratio u kanije, okrenuo se – peru i krstu“, kazao je Petrović, dodajući da je velika tema izučavanja i promišljanja arhimandrita Nićifora Dučića bila Srpska pravoslavna crkva – u svim njenim godištima i vijekovima.

„Sabrao je ogroman istoriografski materijal o našoj crkvi i ostavio ga svome potomstvu. Takvih sintetičnih i obimnih radova do tada nismo imali i zato njegov rad upućuje na nove, više generacijske kulturne projekte u svim domenima“, kazao je Petrović dodajući da je Nićifor Dučić bio u potpunosti predat svojoj životnoj misiji, te da za svoja postignuća „nije tražio ni platu ni ordenje“.