Zbog odlaska u inostranstvo ove se godine sa Zavoda za zapošljavanje u Hrvatskoj odjavila 851 osoba, a vratilo se i prijavilo njih 892.

Mnogi tamo odu tražeći ispunjenje svojih želja i mogućnosti zarade, ali zbog sukoba u Ukrajini i pandemije cijene su porasle, a radno vrijeme odužilo.

U Njemačku je značajan broj Hrvata kroz dugi niz godina otišao kako bi pronašao mjesto za sebe, ostvario svoje ciljeve i zaradio. Mnogi još razmišljaju u otiskivanju na putovanje.

Sadmir Huseid vlasnik je restorana u Minhenu i traži radnike.

Većina njegovih radnika su osobe iz Hrvatske i susjednih zemalja.

"Njih 90 kod mene imaju hranu, smještaj, piće i plata im je 3.000-3.500 bruto. Zavisi od poreza, na ruke dobiju 2.000-2.300", kaže Sadmir Huseid.

Zbog pandemije nedostaje radnika. Kaže kako se Hrvati koji dođu ne zadrže dugo.

"Imam jednu djevojku iz Hrvatske, radi u šanku dva mjeseca. Kaže da ne može više i da se ne uklapa i u ponedjeljak se vraća u Hrvatsku. Da ovo nije posao za nju. Kaže da nije problem u plati nego ne može živjeti samo na relaciji kuća-posao", govori vlasnik restorana.

Lani se za Zavoda za zapošljavanje zbog odlaska u inostranstvo odjavilo 4.570 osoba, a vratilo ih se i prijavilo 5.225. U prva tri mjeseca ove godine zabilježeno je 851 odjava i 892 prijave.

Enđi Adrijević Mladar vratila se u Sinj nakon pet mjeseci rada u Njemačkoj.

Rekla je da je imala dobrog poslodavca i platu, ali ne i dobar život.

"Shvatila sam da treba cijeniti više našu državu i mogućnosti koje imamo dole jer jednako ovdje ulažemo trud u nešto što nije naše. Da taj trud uložimo dole mislim da bi se puno bolje isplatilo, uz to da nas država malo potpomogne", kaže Enđi.

Do sada je država s 200 hiljada kuna pomogla 139 osoba koje su se vratile. Većina njih se vraća iz Njemačke, Irske i Švajcarske.

Stanje u Njemačkoj promijenilo se usljed pandemije i sukoba u Ukrajini. Cijene su porasle pa radnicima ostaje sve manje novca, a rade sve više.

Marko Dornjak radi u Minhenu kao taksista.

"Kad sam počeo raditi na baušteli radio sam 10 do 12 sati. Sad radim 8 do 12 sati. Ima slučajeva da ljudi rade svoj posao i onda idu još 2 sata čistiti ili pomagati. Nije med i mlijeko", govori Dornjak.

Ponuda poslova je velika pošto u Njemačkoj postoji manjak radne snage. Najbolji sektori za radnike su zdravstvo i IT. 

"Obećanja je u onoj mjeri kolika su vaša očekivanja. Prije svega Njemačka je socijalna zemlja i zemlja koja nudi jednake mogućnosti za sve. Individualno je kako se neko snađe", objašnjava Dean Đukić, urednik portala "Putokaz.eu".

Uspjeh se na kraju svodi na kvalifikacije, želju za radom, poznavanje jezika i snalažljivost, a dakako potrebna je i sreća.