Ševal Kovačević, ekspert i stalni sudski vještak saobraćajne struke, pojašnjava da bi, u odnosu na položaj koridora 5c, a i zbog preduprijeđivanja mogućnosti duple gradnje, najidealnije bilo da trasa prolazi od Počiteljske petlje, prema Hutovom blatu, južnim dijelom Popovog polja, te prema Trebinju, Dubrovniku i Crnoj Gori.

SARAJEVO │ Ministarstvo prometa i komunikacija BiH raspisalo je javni konkurs za izradu projektne dokumentacije na osnovu koje bi bila izgrađena jadransko-jonski autoput, dio koji će prolaziti kroz BiH, čime su, praktično, institucije države napravile prvi veliki korak ka oživljavanju ovog velikog infrastrukturnog projekta.

Naime, jadransko-jonski autoput, čiji se početak gradnje očekuje prije 2020. godine, ima poseban značaj, gotovo jednak značaju koridora 5c. Najprije jer će prolaziti kroz pet, a možda i sedam država, jer će povezati južnu sa srednjom i zapadnom Evropom, omogućiti snažniji razvoj pomorskih luka u nekoliko država, a svakako i zbog otvorene mogućnosti njenog nadovezivanja na „put svile“ kroz Tursku, pa sve do Kine! Za izradu projektne tehničke dokumentacije Ministarstvo je osiguralo oko 4,4 miliona KM, no, kako navode, tek na ljeto naredne godine znaćemo detalje.

 „Dokumentacija bi trebalo da bude kompletirana do sredine 2017, kada bismo dobili konkretne činjenice, kao što su najbolja trasa, potrebno vrijeme gradnje, ukupni troškovi projekta, te stepen održivosti i izvodljivosti projekta“, ističu iz Ministarstva.

Dalje navode da su „tek na početku istraživanja tehničkih, ekonomskih, društvenih, financijskih i ekoloških istraživanja izvodljivosti i održivosti ovog projekta“. „Zadatak odabranog konsultanta će biti izrada tehničke studije, nedostajuće prostorno-planske dokumentacije, varijante idejnih rješenja sa multikriterijskom analizom, prethodne studije uticaja na okolinu, saobraćajne studije i prethodne studije izvodljivosti, a prema potrebama ugovornog tijela i predviđenih sredstava u budžetu. Potrebno je istaknuti da je Savjet ministara donio zaključak da bi se autoput gradi putem javno-privatnog partnerstva, što, naravno, uključuje i mogućnost korištenja EU fondova“, navode iz Minstarstva.

Inače, predviđena trasa kojom bi prolazio ovaj autoput kroz BiH je Počitelj – Neum – Trebinje – granica sa Crnom Gorom, no ključno pitanje u pogledu određivanja trase je detaljisanje. S tim u vezi Ševal Kovačević, ekspert i stalni sudski vještak saobraćajne struke, pojašnjava da bi, u odnosu na položaj koridora 5c, a i zbog preduprijeđivanja mogućnosti duple gradnje, najidealnije bilo da trasa prolazi od Počiteljske petlje, prema Hutovom blatu, južnim dijelom Popovog polja, te prema Trebinju, Dubrovniku i Crnoj Gori.

„Ova varijanta je najpovoljnija, jer bi imala svrhu i služnosti i koristi. Dakle, ukoliko bi išla južnim dijelom Popova polja, to bi jako poskupjelo zemlju i svi bi tu počeli da grade kuće i vile, umjesto da ‘trče’ na Jadran, koji je jako blizu“, zaključuje Kovačević. Podsjeća da će dužina autoceste biti oko 114 kilometara te da bi mogla da bude izgrađena za nekih pet godina. Samu cijenu diktirao bi niz faktora. „Na terenu kojim bi prolazila trasa ne bi bilo puno eksproprijacije, ali činjenica je da je to tvrd teren, da bi bilo dosta tunela i vijadukata. Znači da bi cijena bila nekih 20 miliona KM po dužnom kilometru“, zaključuje on.

Prema ovoj računici, autoput koji bi BiH na njenom jugu umrežio s ostatkom razvijenog svijeta, te povezao jug Grčke sa srednjom i zapadnom Evropom, koštao bi oko 2,280 milijardi KM, za šta bismo dobar dio sredstava mogli povući iz EU fondova, ali i „preko“ Hrvatske kao članice EU koja takođe ima interes za ovaj veliki projekat.