BANJALUKA - Na tržištu BiH u 11 mjeseci ove godine našlo se skoro 95 miliona kilograma citrusa i banana koji su pristigli najviše iz Ekvadora i Turske, sudeći prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Oni preciziraju da je u BiH tokom 11 mjeseci ove godine uvezeno 94.157.943,56 kilograma citrusa i banana u vrijednosti od 91.864.132,43 KM.

"Ukupno je uvezeno 49.822.794,89 kilograma banana, u vrijednosti 57.258.986,03 KM, uključujući banane za kuvanje, svježe ili suve, dok je u istom periodu uvezeno svježih ili suvih agruma 44.335.148,67 kilograma u vrijednosti od 34.605.146,40 KM", kažu u UIO BiH.

Oni kažu da je ubjedljivo najviše banana uvezeno iz Ekvadora 27.414.437,45 kilograma, u vrijednosti 31.582.783,44 KM, te iz Kostarike 12.309.884,05 kilograma, u vrijednosti od 13.998.695,67 KM, a zatim iz Kolumbije, Meksika i Gvatemale.

"Najviše agruma uvezeno je iz Turske 11.626.965,86 kilograma, u vrijednosti 10.077.118,19 KM, te Grčke, Španije, Italije i Egipta", kažu u UIO BiH.

Ističu da je tokom prvih 11 mjeseci ove godine iz BiH izvezeno 134.951,05 kilograma agruma u vrijednosti od 190.281,15 KM, dok je u istom periodu prošle godine izvezeno 279.756,25 kilograma u vrijednosti od 560.232,77 KM.

Dragan Pavlović, predsjednik Seljačkog saveza FBiH, kaže da su ogromne potrebe našeg stanovništva za tim citrusnim voćem i bananama, posebno u zimskim mjesecima.

"Sama propaganda doprinosi tome da su zdravo voće u prvom redu banane pa limun, narandže, mandarine, te se posebno u mjesecima kada je sezona gripa ono masovno kupuje", kaže Pavlović za "Nezavisne".

On kaže da u BiH ne postoji organizovana proizvodnja takvog voća, osim one za lične potrebe.

"U samom priobalnom području oko Neuma i zaliva, te oko Čapljine, imamo proizvodnju citrusa, ali su to zanemarive količine i uglavnom su za obiteljske potrebe", rekao je Pavlović.

Ističe, s obzirom na oko 135 tona izvoza citrusa, da je riječ u stvari samo o trgovini.

"Riječ je o čistoj trgovini, tu ima i dosta citrusa koji u BiH ulaze vjerovatno putem crnog tržišta bez ikakvih dokumenata i onda se izvoze iz BiH kao bh. proizvod, nemamo mi te količine, to mogu 100 odsto reći", kaže Pavlović.

Goran Radivojac, ekonomski analitičar, kaže da je očekivano da se uvoze toliko velike količine citrusa ili banana u BiH, jer je naš geografski položaj takav da oni ne uspijevaju u BiH, osim što se mogu uzgajati u nekim simboličnom količinama, odnosno za ličnu upotrebu.

"Stanovništvo troši to voće i ima velike potražnje. To je potpuno objašnjivo, jednostavno, kako klimatski uslovi na našem području odgovaraju paradajzu, šljivi i jabuci tako ne odgovaraju toj vrsti voća", rekao je Radivojac.

S obzirom na to da je iz BiH izvezeno skoro 135.000 kilograma citrusa u prvih 11 mjeseci ove godine, Radivojac pretpostavlja da se može raditi samo takođe o čistoj trgovini.

"To je skoro 135 tona, mi toliku količinu agruma u BiH nemamo i ne možemo ih toliko proizvesti, mislim da nemamo tako organizovanu proizvodnju. Pretpostavljam da se radi o trgovini i da se time bavi neko ko ima hladnjače te kalkuliše razlikama u cijeni po godišnjim dobima. Kupi jeftinije proizvode i onda te proizvode prodaje skuplje na teritoriji BiH ili van nje, a do tada drži uskladišteno", smatra Radivojac.

Podrška proizvođačima jabuka i mandarina u Hrvatskoj

Hrvatska je proizvođačima jabuka i mandarina isplatila 20 miliona kuna (2,86 miliona evra) podrške zbog neobranog ili nepokupljenog voća, prenosi portal Seebiz. Većinu voćara je ta podrška države, koja bi trebalo da ublaži troškove nastale zbrinjavanjem zaostalog uroda, prijatno iznenadila, a pravo na ovu vrstu podrške ostvarila su čak 842 proizvođača jabuka.

Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskoj pripremilo je taj program na osnovu Zakona o poljoprivredi, a iznos podrške uvršten je srazmjerno površinama voćnjaka za koje je podnesen zahtjev.

Dodaju da će ova podrška voćarima pomoći da podmire troškove uklanjanja neobranih ili otpalih plodova, jer je to znatan dodatni, nestandardni trošak za proizvođače.