Drugi dan Foruma počeo je sa dva panela, Prirodna bogatstva u funkciji ravnomjernog i regionalnog razvoja, te Smart sities kao katalizator gradova i regija.

Republika Srpska na najefikasniji i najekonomičniji način koristi prirodne resurse; posljedica toga je i rast koji Srpska bilježi u više sektora, ali i rast BDP-a, rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić, na panelu "Prirodna bogatstva u funkciji ravnomjernog i regionalnog razvoja".

"Imali smo rast u 2017. Ove godine očekujemo isto, a prvi mjeseci ove godine govore o rastu u više sektora, onih koji utiču na stvaranje BDP-a", rekao je Đokić.

Na bazi projekcija ekonomskog razvoja Srpske, ovi resursi su na prvom mjestu, kaže Đokić, naglašavajući da je energetika područje koje u kratkom vremenskom periodu može dati velike rezultate.

Đokić je istakao važnost izgradnje kapitalnih projekata, poput HE "Buk bijela".

"Blizu smo postizanju dogovora da se tokom ljeta krene u izgradnju. Vlada Srpske je uradila sve da se krene u izgradnju ovog kapitanog objekta", rekao je ministar Đokić.

Najavio je da bi Srpska i Srbija na ljeto mogle da definišu jedan od projekata koji će graditi zajedno. Srpska sa Srbijom ima aktivan dijalog, a koja se uključila i u oblast infrastrukture. Spremni su ističe Đokić, da sa partnerima razvijaju i druge projekte.

"Srpska ima razvijenu građevinsku operativu koja može da se upusti u velike projekte i imamo kompanije koje mogu da budu nosioci izgradnje saobraćajnica", zaključio je Đokić.

U posljednjih nekoliko godina vrlo je čest pojam smart siti ili pametan grad. 

Međutim, za većinu ljudi pa i nas same, postavilo se pitanje šta je to pametan grad, koji su kriteriji koje je potrebno zadovoljiti da biste bili pametni.

Na paneu Smart siti kao katalizator gradova i regija učesnici su pokušali odgovoriti na ovo pitanje.

Sam pojam može se najjednostavnije definisati kao vizija urbanog razvoja, koji koristi digitalne i komunikacijske tehnologije i internet resurse, kako bi se što bolje zadovoljile potrebe građana i unaprijedilo djelovanje gradskih usluga.

Iako je na panelu konstatovano da BiH zaostaje za zemljama Zapada, posljednjih nekoliko godina napredak postoji.

Miroslav Kodžoman, zamjenik načelnika opštine Laktaši rekao je da je ova lokalna zajednica među prvima u Srpskoj počela da koristi ovaj koncept.

"Sistem sastoji se iz niza tehnologija, senzorskih, to su na primjer radari, kamere, preko kojih se prati saobraćaj", kazao je Kodžoman.

Prije nekoliko mjeseci i grad Trebinje je uveo ovaj koncept.

Mirko Ćurić, zamjenik gradonačelnika Trebinja rekao je da njihov grad treba ovakva rješenja.

"Mi smo grad sa velikom površinom, a malim brojem stanovnika. Smart nam pomaže da kontrolišemo tu površinu. Ovaj koncept koristimo u slučaju odlaganja otpada. Prvi rezultati su već vidljivi", rekao je Ćurić.

U svakom slučaju, panelisti su se složili da će ova tehnologija u narednih nekoliko godina u BiH postati dominantna.

Drugi dan ovog važnog ekonomskog događaja kroz sedam panela govoriće se i o turizmu, dometima i ograničenjima različitih modela za finansiranje projekata od javnog interesa, a biće riječi i o izgradnji preduzetničkih ekosistema javnih univerziteta i ubrzanom privrednom rastu i razvoju Srpske.

Na skupu učestvuje više od 50 stranih i domaćih predavača, 400 delegata, gostiju i predstavnika medija.

Prvog dana bilo je govora o fiskalnoj politici, regionalnim infrastrukturnim projektima, radnoj snazi koja nedostaje kao resurs, ali i poljoprivredni kao neiskorištenoj šansi.

Na Centralnom panelu razgovaralo se o reformskim procesima u Republici Srpskoj i Srbiji – značaj regionalne saradnje.