Početak septembra u porodicama koje imaju školsku djecu je u znaku žurbe, kupovine pisaćih stolova, školskog pribora, pranja, peglanja…

Svi malo uzbuđeni, malo nervozni. Roditelji više od djece. Psihijatri kažu da se u toj gužvi često zaboravlja na najvažnije - na savjete koji doprinose da djeca sačuvaju dobro zdravlje, izbjegnu prehlade tokom školske godine i poboljšaju svoju mentalnu energiju.

Prvi savjet dr Tijane Antin Pavlović, specijaliste dječije i adolescentne psihijatrije glasi - pobrinite se da Vaša djeca dovoljno spavaju - školarci postižu bolje psihofizičke performanse ukoliko imaju naviku odlaska na spavanje u isto vrijeme, a samim tim, dovoljno sna svake noći.

Oduvijek se govorilo da "dejca rastu dok spavaju" i ova izreka je utemljena na fiziologiji jer se tokom noći i spavanja luče dva važna hormona - hormone rasta i melatonin. Noć je priodni stimulans za sekreciju hormona melatonina koji stvara epifiza, žlijezda u mozgu. On započinje san i djeluje kao najjači antioksidans u tijelu i stimulator imuniteta. Nema dobrog sna bez melatonina, objašnjava doktorka.

Melatonin snižava nivo kortizola, hormona stresa, umiruje tijelo i priprema ga za mirovanje, za san. Nivo kortizola u našem tijelu najviši je ujutro između šest i osam sati i upravo zahvaljujući toj jutarnjoj eksploziji kortizola ustajemo naspavani i puni energije.

Do ponoći kortizol bi morao biti na najnižem nivou kako bismo mirno zaspali, imali čvrst i neprekinut san, a naše tijelo se oporavilo i iscijelilo. Prirodno, kod zdravih ljudi nivo kortizola drastično pada poslije 20 sati, i tako daje prednost melatoninu da započne spavanje. To znači da bi poslije 20 sati trebalo prekinuti svaku aktivnost, dozvoliti da se kortizol umiri i da melatonin počne svoje djelovanje.

To nije cijela priča o značaju dobrog sna. Dr Tijana Antin Pavlović, specijalista dječije i adolescentne psihijatrije dalje kaže da je hormon rasta još jedan važan hormon koji luči hipofiza jer regiliše rast tkiva, obnovu ćelija, nivoe energije, rast mišića, a najviše se oslobađa u prvom delu noći, pa je veoma bitno da djeca idu na spavanje u adekvatno vrijeme (prije ponoći, najbolje do 23 časa), jer će premalo sna poremetiti efekat hormona rasta i ograničiti oporavak i sposobost mišića da rastu. Naravno, važno je da se liježe na vrijeme - to za predškolsku djecu znači najbolje prije 22 sata (idealno oko 9 uveče). Školskoj djeci treba 8 - 9 sati sna, a na spavanje se odlazi prije 23 sata!

Uredan san je neophodan za normalan razvoj intelektualnih funkcija djeteta. Studije koje su se bavile nespavanjem kod odraslih pokazale su da (pored nervoze) ljudi sa manjkom sna drastično teže uče, pažnja im je "rasuta", a i ono što su naučili lako zaboravljaju, ističe doktorka.