Nadležne inspekcije u Republici Srpskoj su za šest mjeseci ove godine prilikom uvoza pregledale 32.213 pošiljki hrane, od kojih je uzeto 1.374 uzorka za laboratorijsku provjeru zdravstvene ispravnosti i kvaliteta, potvrđeno je Srni u Inspektoratu Srpske.

Utvrđeno je da u 12 slučajeva pošiljke hrane nisu ispunjavale propisane parametre zadravstvene ispravnosti i kvaliteta, te je zabranjen njihov uvoz i naloženo uništavanje ili vraćanje dobavljaču.

U većini slučajeva riječ je o mesnim prerađevinama i konditorskim proizvodima porijeklom iz Srbije.

Važno je naglasiti da se pošiljke koje se uzorkuju za analizu ne puštaju u promet prije dobijanja laboratorijskih rezultata. Tek nakon dobijanja rezultata analize, ako je ona u redu, inspektor donosi rješenje kojim se dozvoljava puštanje u promet.

„Na osnovu svega navedenog, možemo reći da se na tržištu Republike Srpske prometuje kontrolisana hrana“, naglašeno je u Inspektoratu Srpske.

Za potrebe vršenja inspekcijskog nadzora u spoljnotrgovinskom nadzoru prilikom uvoza, inspektori Inspektorata Srpske su prisutni na 12 graničnih prelaza, odnosno carinskih ispostava u Republici Srpskoj.

„Svaku pošiljku hrane koja se uvozi u Republiku Srpsku mora pratiti potrebna dokumentacija koja uključuje i uvjerenje o zdravstvenoj ispravnosti i sertifikat koji izdaje nadležni organ zemlje izvoznice, a kojim se potvrđuje da je pošiljka ispravna. Kontrola hrane prilikom uvoza u Srpsku vrši se kako bi se utvrdilo da li je ista zdravstveno ispravna i bezbjedna za ljudsku upotrebu“, navedeno je u Inspektoratu.

Nadležni inspektori prilikom uvoza, pored provjere dokumentacije, vrše i organoleptički pregled pošiljke, izgled, miris, boju, deklaraciju, i uzorkovanje hrane za laboratorijske analize, na principu procjene rizika.

To podrazumijeva da se uzorkuju proizvodi za koje je u prethodnim kontrolama utvrđena neka nepravilnost, proizvodi koji su specifični za pojedina godišnja doba, proizvodi za koje u zemljama regiona postoje izvjesni rizici ili su utvrđene nepravilnosti i slično.

Na osnovu procjene rizika izrađuje se operativni plan uzorkovanja, kojim se identifikuju potencijalne nepravilnosti kod različitih vrsta proizvoda, te se analizama zahtijeva ispitivanje parametara koji predstavljaju najveći rizik kod određenog proizvoda.

Kao primjer toga u Inspektoratu navode da najveći rizik kod voća i povrća predstavlja nedozvoljena količina pesticida i teških metala i upravo su to parametri na koje se vrše analize ove vrste hrane.

Predsjednik Udruženja potrošača „Reakcija“ iz Banjaluke Dušan Srdić rekao je Srni da ovo udruženje smatra da potrošači u Republici Srpskoj, kao ni u cijeloj BiH, nisu dovoljno zaštićeni od nekvalitetnih proizvoda i da se propusti koji dovode do pojave nekvalitetnih proizvoda na tržištu javljaju već na samoj granici kod uvoza.

„Smatram da se prilikom uvoza ne obavljaju u dovoljnoj mjeri sve potrebne kontrole i ne vodi se računa šta se konkretno uvozi. Ne vrši se dovoljna kontrola carinske niti deklaracije koja stoji na proizvodu, odnosno supstanci koje treba da sadrži određeni proizvod“, naveo je Srdić.

On je dodao da su to propusti zbog kojih kasnije mogu ispaštati građani koji upotrebljavaju takve proizvode.

Srdić je kao primjer toga naveo meso iz uvoza, gdje potrošač nema pravih informacija odakle je došlo to meso, odnosno da li je došlo sa područja za koje se tvrdi da je njegova zemlja porijekla.

Prema njegovim riječima, takođe se ne zna koliko je to meso staro, koliko puta je zamrzavano, da li potiče „iz robnih rezevri neke države ili ne“.

„Kada se takvo nešto nađe na našem tanjiru, onda može biti kasno“, naglasio je Srdić.